AGENCIJE
Zašto obilježavamo Svjetski dan bubrega?
Svjetski dan bubrega globalna je kampanja kojom se podiže svijest o važnosti bubrega za cjelokupno zdravlje te se promovišu oblici prevencije, ranog otkrivanja i liječenja bubrežnih bolesti kako bi se smanjila njihova učestalost i komplikacije.
Kampanju su osmislili Međunarodno nefrološko društvo (ISN) i Međunarodna federacija zaklada za bubrege (IFKF) te se provodi svake godine drugoga četvrtka u mart pod različitim sloganom kojim se želi naglasiti jedan od mnogih aspekata u brizi za zdravlje bubrega.
Ove, osamnaeste godine obilježavanja, tema Svjetskog dana bubrega je “Spremnost na neočekivano, podrška ranjivima!” .
Ovogodišnjom temom se želi skrenuti pažnja na posljedice koje razorni lokalni i globalni događaji, kao što su potresi i pandemija COVID-19, mogu imati na one koji boluju od hroničnih bolesti, a među kojima je i 850 miliona bubrežnih bolesnika.
Razorni događaji neizbježno utiču na funkcionisanje i životne uslove u zajednici, pri čemu je pristup odgovarajućim dijagnostičkim uslugama, liječenju i njezi često ograničen.
Zbog potrebe za dugotrajnom i dobro koordinisanom zdravstvenom zaštitom, pacijenti koji boluju od hroničnih nezaraznih bolesti u takvim su okolnostima posebno ranjivi.
Može se očekivati da će, zbog otežanog pristupa dijagnostici, liječenju i njezi u protekle dvije godine, u budućnosti porasti globalna potreba za dijalizom i transplantacijom, skupim postupcima liječenja koji spašavaju život.
Prema procjenama, hronična bubrežna bolest javlja se kod jedne na 10 odraslih osoba u svijetu. Rano otkrivanje omogućuje pravovremeno liječenje bolesti te smanjuje i sprječava smrtnost. Ipak, smrtnost povezana s bubrežnom bolesti nastavlja rasti iz godine u godinu te se predviđa da će do 2040. hronična bubrežna bolest biti peti vodeći uzrok smrti u svijetu .
Što je hronična bubrežna bolest?
Hronična bubrežna bolest, kao česta bolest koja uveliko doprinosi smrtnosti, važan je i nedovoljno prepoznat javnozdravstveni problem. Definiše se kao poremećaj u građi i funkciji bubrega koji traje duže od tri mjeseca i koji dovodi do stanja u kojem bubrezi gube sposobnost uklanjanja otpadnih produkata metabolizma i viška tekućine iz organizma, čije nakupljanje može dovesti do oštećenja drugih organa i organskih sistema te narušiti funkcionisanje cijelog organizma.
U takvom dugotrajnom i progresivnom slabljenju bubrežne funkcije, u početnim stadijumima često nema simptoma ili budu neprepoznati budući da se razvijaju polako i postupno.
U toj se fazi nepravilna bubrežna funkcija može otkriti samo laboratorijskim pretragama, a najčešće bude riječ o slučajnom nalazu prilikom analize krvi i urina, gdje se mogu uočiti povišene vrijednosti kreatinina u krvi, kao i značajan nalaz povećane količine proteina i albumina izlučenih urinom.
Osobe s blagim do umjerenim zatajenjem bubrega mogu imati samo blaže simptome, na primjer osoba može mokriti više puta tokom noći jer bubrezi ne mogu resorbovati vodu i koncentrisati je, što dovodi do većeg volumena mokraće. Uslijed nemogućnosti izlučivanja viška soli i vode, u osoba sa zatajenjem bubrega javlja se visoki krvni pritisak, koji u krajnjem može dovesti do srčanog udara ili zatajenja srca.
Napredovanjem bubrežnog zatajenja i posljedičnim porastom toksičnih tvari u krvi, mogu se javiti mnogi neurološki i probavni simptomi, poput umora, povećanog zamaranja, slabljenja mentalnih sposobnosti, mišićne slabosti i grčeva, mučnina, povraćanja, pothranjenosti i svrbeža .
Budući da je u završnim stadijima hronične bubrežne bolesti potrebno započeti s nadomještanjem bubrežne funkcije dijalizom ili transplantacijom, od izuzetne je važnosti na vrijeme otkriti hroničnu bubrežnu bolest i liječiti osnovni uzrok kako bi se usporilo napredovanje do završnih stadijuma i očuvao što veći kvalitet života.
Ko je u riziku od obolijevanja?
Vodeći uzroci bubrežne bolesti su šećerna bolest i povišen arterijski pritisak, a porast hronične bubrežne bolesti u populaciji može se objasniti starenjem populacije, porastom šećerne bolesti, neregulisane hipertenzije i pretilosti, prekomjernim i nekontroliranim trošenjem nesteroidnih protuupalnih lijekova te izloženošću raznim toksinima okoline.
Osobe s hipertenzijom, dijabetesom, kardiovaskularnom bolesti i porodičnom anamnezom hronične bubrežne bolesti pod većim su rizikom od obolijevanja, stoga je bitno da se redovito kontrolišu kod svojih doktora porodične medicine, uzimaju terapiju na način na koji su dogovorili s liječnikom i pridržavaju se preporučenih životnih navika kako bi nivo šećera u krvi i visinu arterijskog pritiska održali unutar poželjnih vrijednosti i tako odgodili ili spriječili pojavu hronične bubrežne bolesti.
Šta pokazuju javnozdravstveni podaci?
Prema studiji “Globalno opterećenje bolešću” iz 2019. godine procjenjuje se da gotovo 700 miliona ljudi boluje od hronične bubrežne bolesti i da ona uzrokuje oko 1.4 miliona smrti godišnje u svijetu, čime je na 11. mjestu uzroka smrti na globalnom nivou.
Prikazani podaci ukazuju kako je hronična bubrežna bolest tihi ubica koji prvo godinama značajno narušava kvalitet života.
Kako spriječiti pojavu i progresiju hronične bubrežne bolesti?
U tome će Vam pomoći 8 ZLATNIH PRAVILA:
Krećite se – živite aktivnim životom.
Redovno kontrolirajte šećer u krvi.
Redovno kontrolišite svoj krvni pritisak.
Jedite zdravu hranu, održavajte optimalnu tjelesnu težinu i smanjite unos soli na pet grama dnevno.
Uzimajte odgovarajuću količinu tekućine.
Ne pušite.
Ne uzimajte pretjerano i bez liječničkog savjeta nesteroidne protuupalne lijekove (lijekove protiv bolova).
Provjerite funkciju svojih bubrega ako imate jedan ili više rizičnih faktora: šećernu bolest, visoki krvni pritisak, prekomjernu tjelesnu težinu ili ako je neko u vašoj porodici liječen zbog hronične bubrežne bolesti.
