AGENCIJE
U svijetu se danas obilježava Međunarodni dan žena kao podsjetnik na borbu za ekonomsku, političku i socijalnu ravnopravnost žena i muškaraca.
Međunarodni dan žena obilježava se 8. marta širom svijeta, u znak sjećanja na demonstracije američkih radnica u Čikagu 1909. godine i marš više od 15.000 žena u Njujorku, koje su tražile kraće radno vrijeme, bolje plate i pravo glasa.
Crveni karanfili kao simbol 8. marta
Dan žena ustanovljen je na Drugoj međunarodnoj konferenciji žena socijalista, 8. marta 1910. godine u Kopenhagenu, na inicijativu Njemice Klare Cetkin, tadašnje liderke ženskog radničkog pokreta.
Prvi put je obilježen 1911. godine u Austriji, Njemačkoj, Švajcarskoj i Danskoj, kada je više od milion žena i muškaraca prisustvovalo skupovima na kojima je zahtjevano da žene glasaju na izborima, da im se omogući da zauzimaju javne položaje, da imaju pravo na rad i stručno obrazovanje, piše RTS.
Demonstracije radnica održavale su se u skoro svim većim evropskim gradovima svake godine do 1915. i širenja Prvog svjetskog rata.
Glavni zahtjev bio je da evropske zemlje konačno uvedu univerzalno pravo glasa. Ideja praznika je poziv svima da daju svoj doprinos ukidanju diskriminacije žena u teoriji i praksi, ali i apel vlastima da politika koja se vodi bude u skladu sa potrebama žena.
Ujedinjene nacije su 8. mart zvanično proglasile Međunarodnim danom žena 1975. godine.
Međunarodni dan žena postao je povod za proslavu onoga što su žene postigle u društvu, politici i ekonomiji. Skupovi i protesti organizuju se kako bi se ukazalo na još zastupljenu neravnopravnost.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš poručio je da prava žena nisu luksuz koji može da čeka dok se ne riješe krize u svijetu i naveo da svakih 10 minuta jednu ženu ili djevojčicu usmrti član porodice ili partner, a da svaka dva minuta jedna žena umre tokom trudnoće ili porođaja.
-Moramo preokrenuti ove užasne trendove i zauzeti se za živote i prava žena i djevojčica, svuda. Ovo predstavlja jedan od mojih glavnih prioriteta i okosnicu rada Ujedinjenih nacija širom svijeta. Od Južnog Sudana do Mijanmara, podržavamo žene i djevojčice u krizi osiguravajući da se u mirovnim procesima čuje i njihov glas – naveo je Gutereš.
On je ocijenio i da današnje krize koje se nadovezuju jedna na drugu, od rata u Ukrajini do vanredne klimatske situacije, prvo i najteže pogađaju žene i djevojčice.
-U svjetlu globalnih izazova po demokratiju, u pitanje se dovode i uskraćuju prava žena nad njihovim tijelima i prava na samostalno odlučivanje o sopstvenim životima – napisao je Gutereš, saopštila je Kancelarija UN u Beogradu.
On je naveo da dva statistička podatka vrlo ilustrativno opisuju neuspijeh.
-Svakih deset minuta jednu ženu ili djevojčicu usmrti član porodice ili intimni partner. Svaka dva minuta jedna žena premine tokom trudnoće ili porođaja. Većina takvih smrtnih slučajeva može se u potpunosti spriječiti – istakao je Gutereš.
Ove godine, kako je dodao, Međunarodni dan žena usredsređen je na zatvaranje rodnog jaza u nauci, tehnologiji i inovacijama.
Globalno gledano, pristup i korišćenje interneta je za 21 odsto vjerovatniji među muškarcima nego među ženama, a u zemljama sa niskim dohotkom ta razlika je i preko 50 odsto, navodi se u tekstu.
Naglasio je da su čak i najbogatije zemlje na gubitku zbog rodno-zasnovanih stereotipa i istorijske pristranosti. Na primer, u tehnološkoj industriji, muškarci su dvostruko brojniji od žena, a u polju vještačke inteligencije, taj odnos je pet prema jedan.
-Diskriminacija žena u nauci i tehnologiji posledica je viševjekovnog patrijarhata, diskriminacije i pogubnih stereotipa – ocijenio je Gutereš i dodao da žene čine svega tri odsto dobitnika Nobelove nagrade u naučnim kategorijama od 1901. godine do danas, a žene na internetu – uključujući naučnice i novinarke – često su na meti seksističkog govora mržnje i zlostavljanja čija je namjera da ih ućutkaju i posrame.
-Potrebna nam je akcija na više frontova kako bismo osigurali da žene i djevojčice mogu da daju svoj puni doprinos globalnom znanju kroz nauku i tehnologiju. Moramo srušiti barijere – od diskriminatornih podataka do stereotipa koji djevojčice odvraćaju od izučavanja prirodnih nauka u ranom uzrastu – poručio je Gutereš.
Dodao je da donosioci odluka svih vrsta moraju pospiješiti učešće i liderstvo žena u nauci i tehnologiji.
-Trebalo bi da budu kreativni, prošire mogućnosti za zapošljavanje i da se ono temelji na vještinama. I moraju biti istrajni u takvoj nameri. Rodna ravnopravnost se neće desiti sama od sebe, ona mora postati prioritet na kome će se posvećeno raditi. Ovaj pristup daje rezultate u Ujedinjenim nacijama, gdje imamo sopstvenu strategiju rodnog pariteta među zaposlenima -naglasio je on.
Smatra i da je potrebna akcija kako bi se stvorilo bezbjedno digitalno okruženje za žene i kako bi se pozvali na odgovornost počinioce digitalnog nasilja, kao i digitalne platforme koje im to omogućavaju.
On navodi da Ujedinjene nacije sarađuju s vladama, civilnim društvom, privatnim sektorom i drugim akterima na Kodeksu ponašanja čiji je cilj smanjenje štete i povećanje odgovornosti na digitalnim platformama, istovremeno braneći slobodu izražavanja.
-Ženska prava nisu luksuz koji može da čeka dok ne riješimo klimatsku krizu, okončamo siromaštvo i stvorimo bolji svijet – istkao je Gutereš.
Takođe, ulaganje u žene i devojčice predstavlja najsigurniji način da se uzdignu svi ljudi, zajednice i zemlje, te da se ostvare ciljevi Agende za održivi razvoj do 2030. godine.
-Udružimo snage za inkluzivniji, pravedniji i prosperitetniji svijet za žene i djevojčice, muškarce i dječake, svuda – poručio je Gutereš.
