foto ilustracija
agencije
Svjetski dan borbe protiv malignih oboljenja obiježava se 4. februara , sa ciljem podizanja svijesti o značaju prevencije, ranog otkrivanja i liječenja malignih bolesti, kao i pružanja podrške oboljelima i njihovim porodicama.
U periodu od 2025. do 2027. godine, Svjetski dan borbe protiv malignih oboljenja obilježava se u okviru trogodišnje globalne kampanje pod sloganom „United by Unique / Jedinstveno povezani“.
Kampanja naglašava značaj pacijenta i njegovih jedinstvenih potreba kao ključnog dijela javnozdravstvenih aktivnosti, naglašavajući individualni aspekt borbe sa malignim bolestima.
Tokom 2026. godine, kampanja nastavlja da razvija pristup koji ističe da svaka osoba pogođena kancerom ima sopstveno iskustvo, različite potrebe i izazove.
Poseban akcenat stavlja se na negu orijentisanu ka ljudima (people-centered care), koja podrazumijeva uvažavanje svakodnevnih izazova i okolnosti u kojima pacijenti žive, bolju komunikaciju između zdravstvenih radnika i pacijenata, kao i aktivniju ulogu porodice, zajednice i šireg društva u procesu liječenja i oporavka.
Ovakvim pristupom se teži ka jačanju poverenja u zdravstveni sistem, osnaživanju pacijenata i stvaranju održive mreže podrške koja prevazilazi okvire same bolesti.
Kampanja „Jedinstveno povezani“ podstiče razmjenu ličnih iskustava, međusobno razumijevanje i solidarnost, sa ciljem da se dugoročno unaprijede ishodi liječenja i kvalitet života osoba oboljelih od raka.
Prema procjenama Svetske zdravstvene organizacije i Međunarodne agencije za istraživanje kancera, maligne bolesti i dalje predstavljaju jedan od vodećih uzroka oboljevanja i umiranja na globalnom nivou.
Sa porastom i starenjem svjetske populacije, kao i prisustvom brojnih faktora rizika, očekuje se da će globalno opterećenje malignim bolestima nastaviti da raste.
Maligne bolesti predstavljaju značajan zdravstveni, ali i ekonomski problem, sa velikim direktnim i indirektnim troškovima za pojedince, porodice i društvo u cjelini.
Procjenjuje se da je oko jedne trećine smrtnih ishoda od kancera povezano sa faktorima rizika koji se mogu modifikovati, kao što su upotreba duvana i alkohola, nepravilna ishrana, fizička neaktivnost i prekomjerna tjelesna masa.
Prevencija predstavlja ključni element u borbi protiv malignih bolesti. Procjene pokazuju da se čak do 40 odsto slučajeva raka može spriječiti usvajanjem zdravih životnih navika, kao što su prestanak pušenja, umjerena konzumacija alkohola, redovna fizička aktivnost, pravilna ishrana, održavanje zdrave tjelesne mase, zaštita od prekomjernog izlaganja suncu i sprečavanje infekcija koje mogu dovesti do razvoja raka.
U slučajevima kada do bolesti ipak dođe, rano otkrivanje značajno povećava mogućnosti uspješnog liječenja i poboljšava ishod bolesti.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da će do 2050. godine više od 35 miliona ljudi oboljeti od raka, što je porast od 77 odsto u odnosu na 2022. godinu, kada je zabilježeno oko 20 miliona slučajeva.
Prema riječima onkologa Maje Banjin, u Bosni i Hercegovini čak trećina malignih bolesti može se spriječiti zdravim stilom života, dok bi se druga trećina mogla u potpunosti izliječiti ranim otkrivanjem bolesti putem screening programa.
– Preostala trećina pacijenata mogla bi imati dug i kvalitetan život kada bi im se omogućila dostupnost savremenih lijekova – izjavila je Banjin povodom 4. februara, Svjetskog dana borbe protiv raka.
Maligne bolesti i dalje su među vodećim uzrocima smrtnosti u svijetu. Glavni faktori rizika su pušenje, konzumiranje alkohola, pretilost i zagađenje zraka.
Banjin ističe da je porast broja oboljelih djelimično rezultat i bolje dijagnostike, koja omogućava ranije otkrivanje bolesti.
– U razvijenim zemljama zahvaljujući screening programima rak se često otkriva u ranoj fazi, kada je izlječenje znatno izvjesnije.
Takvi programi neophodni su i u BiH, barem na entitetskom i kantonalnom nivou – naglasila je.
Posebno upozorava na melanom, jedan od najagresivnijih oblika raka kože, ali i jedan od najlakših za rano otkrivanje, ukoliko se obavljaju redovni preventivni pregledi.
Onkologija u BiH, dodaje, suočava se s hroničnim problemima: nepostojanjem registra oboljelih, nedostatkom screening programa i čestim nestašicama lijekova.
Govoreći o faktorima rizika, navela je da genetika ima ulogu, ali da su ključni okidači povezani s načinom života.
Među njima su: izloženost duhanu, konzumiranje alkohola, nezdrava prehrana, zagađen vazduh, nedostatak fizičke aktivnosti, pretilost i infekcije koje se mogu spriječiti ili izbjeći (hepatitis B, hepatitis C) i Humani papiloma virusi (HPV).
– Nažalost, ali moram to kazati, naša sredina je pogodno tlo za razvoj malignih bolesti, jer u odnosnu na prethodne godine, naš vazduh je još zagađeniji, a hrana zatrovanija. Živimo u bolesnom sistemu i ne možemo očekivati da imamo zdravu naciju. Navikli smo da smo stalno u negativi, pod stresom i malo ko više primjećuje kako je ustvari nakaradno skrojen život pojedinca u BiH – zaključila je Banjin.
