Ratovi, prirodne katastrofe, izbjeglištvo, siromaštvo i društvena nepravda samo su neki od faktora koji utiču na porast anksioznosti, depresije i drugih psiholoških tegoba. Ove krize ne pogađaju samo pojedince, već čitave zajednice, narušavajući osjećaj sigurnosti, pripadnosti i povjerenja među ljudima, stoji u saopštenju Centra za mentalno zdravlje u Novom Gradu povodom 10. oktobra, Svjetskog dana mentalnog zdravlja.
U posljednjih nekoliko godina svjedočimo sve češćim humanitarnim krizama, od sukoba u različitim dijelovima svijeta, do klimatskih promjena i ekonomskih kriza. Sve to dovodi do rasta broja ljudi koji se bore s posljedicama trauma, gubitka i neizvjesnosti.
U našem gradu u sklopu Doma zdravlja nalazi se Centar za zaštitu mentalnog zdravlja. Stručni tim, kojeg čine psihijatar, psiholog i dvije medicinske sestre, rade na prevenciji, promociji, dijagnostici i liječenju poteškoća u mentalnom funkcionisanju. Ljudi ne moraju da imaju psihičko oboljenje kako bi potražili pomoć – uglavnom su to poteškoće u svakodnevnom funkcionisanju i rješavanju specifičnih problema.
U skadu sa tim, Centar ostvaruje i saradnju sa pedijatrijskom službom u okviru koje se sprovodi skrining postporođajne depresije kod porodilja. Neke od poteškoća koje se mogu javiti kod porodilja u ovom periodu odnose se na pojačanu osjetljivost koja ne podrazumijeva psihičku bolest već prolazno stanje koje zovemo “baby blues” odnosno postporođajna tuga. U tom slučaju porodilja, ukoliko želi, može da se obrati stručnjaku za podršku i pomoć pri lakšem prevazilaženju tog perioda. Međutim, u nekim slučajevima javlja se postporođajna depresija pri čemu je, između ostalih, neophodna pomoć stručnjaka, psihologa i/ili psihijatra. Korištenjem određenih upitnika omogućava se rano prepoznavanje poteškoća nakon porođaja, što omogućava pravovremenu podršku majkama i njihovim porodicama.
Iako su situacije na lokalnom i globalnom nivou izazovne, bilo bi korisno znati šta mi kao pojedinci možemo. Mi ne možemo mijenjati situaciju, svijet, ni ljude oko sebe, ali možemo uticati na ono što mi radimo. Možemo krenuti od sebe i uraditi neku naizgled malu stvar koja nam može olakšati da proživimo teške trenutke.
Osnovne smjernice
Ne postoje pravila za sve ljude i svako od nas se na jedinstven način nosi sa poteškoćama, ali neke osnovne smjernice koje mogu biti od pomoći su:
✔ Održavajte rutinu. Redovan san, obroci i vrijeme za odmor pomažu da se organizam stabilizuje.
✔ Razgovarajte o svojim osjećajima. Dijeljenje onoga što vas muči s osobom od povjerenja ili stručnjakom može donijeti olakšanje.
✔ Krećite se i boravite na svježem zraku. Fizička aktivnost dokazano poboljšava raspoloženje i smanjuje stres.
✔ Smanjite izloženost vijestima i društvenim mrežama ako primijetite da vam pojačavaju anksioznost.
✔ Postavljajte realne ciljeve i pokušajte biti manje strogi prema sebi.
✔ Potražite stručnu pomoć, ne morate sve sami.
Ukoliko to želite, možete se javiti svom porodičnom ljekaru koji će vas uputiti u Centar za zaštitu mentalnog zdravlja, a ukoliko želite sami da dobijete više informacija, pozovite 066 561 353.
Poruka za kraj: Briga o sebi nije sebičnost. To je osnova zdravlja, otpornosti i fleksibilnosti.
