субота, фебруар 8, 2025
spot_img

Običaji za pravoslavnu Novu godinu, Mali Božić

Srpska, Ruska i Gruzijska pravoslavna crkva, Sveta Gora i Jerusalimska patrijaršija – dočekuju pravoslavnu Novu godinu.
U ponoć će u hramovima biti služeni molebani za blagosloveno novo lјeto.

Pravoslavna Nova godina naziva se još i Mali Božić, a poklapa se i sa crkvenim praznicama Obrezanje Gospoda Isusa Hrista i krsnom slavom Sveti Vasilije Veliki.
Za Novu godinu se obavezno ostavlja glava, negdje i plećka od pečenice, zatim pola česnice ili božićnog hljeba, božićna svijeća i božićna slama, a domaćice prave novogodišnju česnicu, „vasilicu“.

Običaji za Mali Božić


U pojedinim krajevima božićna slama se iznosi na gumno, gdje se na Novu godinu obavljao običaj takozvanog vršenja. U tu svrhu spremao se još na Božić kolač — kovrtanj ili kovrtač, u sredini šupalj i prema obodu išaran „urezima“, i to od istog tijesta od kojeg i česnica, sa istom pažnjom kao i česnica.
Pored uloge koju je imao u vršenju, kovrtanj su stavljali volu dešnjaku na rog, pa se gatalo kakva će biti ljetina prema tome na koju stranu kolač padne. Kovrtanj je morao da okusi svaki ukućanin, a prije svanuća kovrtanj se morao dati i svoj stoci.
Širom Srpske organizovan je doček na otvorenom uz bogat zabavni program.
Crkva ispraća staru i dočekuje novu godinu na duhovni način, molitvama i bogosluženjima, ali i blagosilјa sve pristojne proslave, podsjećajući da se u brojnim crkvenim domovima obilјežava ovaj značajan praznik.
Takođe, vjeruje se da, pored bogate trpeze, na ovaj dan u kuću treba unijeti neku novu stvar, kuplјenu tog dana, kako bi kuća i ukućani tokom cijele godine imali napretka, navodi RTS.


Kada su Srbi počeli da slave Novu godinu
Tačan datum kada su Srbi počeli da slave julijansku Novu godinu je nemoguće odrediti, ali taj praznik dobija na značaju poslije Prvog, a pogotovo poslije Drugog svjetskog rata.
Iako nije bila zvanično zabranjena, za vrijeme komunističke vlasti nije bilo organizovanih javnih dočeka, ni dočeka po restoranima i kafanama.
Do razmimoilaženja dvije Nove godine dolazi zbog reforme julijanskog i nastanka gregorijanskog kalendara, 1582. godine.
Uprkos dugotrajnom otporu pretežno pravoslavnih zemalјa, Kralјevina Srba, Hrvata i Slovenaca je 1919. godine zakonom izjednačila dva kalendara, ali Srpska pravoslavna crkva nije.

Izvor: RTRS, mediji

POVEZANE VIJESTI
spot_img

NAJČITANIJE VIJESTI