U svijetu se od 2012. godine 13. februara obilježava Dan radija, a ovogodišnja je tema „Radio i mir”.
Cilj Svjetskog dana radija je podizanje svijesti u javnosti i medijima o samoj vrijednost radija, poboljšanju međunarodne suradnje te osiguranja pristupa informacijama putem radija.
Radio je i dalje najdostupniji medij na svijetu te dopire do 94% stanovništva.
Interesantno da se Dan radija ne obilježava na datum vezan za Markonijev ili Teslin prvi radio prenos, nego na dan pokretanja UN Radija, međunarodne radio stanice Ujedinjenih nacija, koji je prvi put emitovala program 13. februara ratne 1942. godine.
Inače, istorija radija je mnogo duža. Njegova kolijekva je Amerika.
Radio stanica u Picburgu je 1920. postala prvi radio u svijetu koji je redovno emitovao program. Zamnimljivo je da se samo četiri godine kasnije oglasio Radio Beograd.
Radiju danas raste popularnost, jer se “kutija koja govori i pjeva”, više nego uspješno prikačila uz Interneti i nove tehnologije.
Programi radio stanica danas se slušaju ne samo preko radio talasa, nego i putem globalne mreže, pa tako lokalni radio iz neke balkanske kasabice možete slušati u Njujorku ili Australiji.
S obzirom na sve izraženije migracije, ali i potrebu ljudi da ostanu u kontaktu sa zavičajem i maternjim jezikom, radiju danas raste “cijena”.
Drugi podsticaj napretku radija dala je sveopšta mobilnost. Ljudi danas provode mnogo vremena u vožnji, a to je prilika da, preko radija, ne samo slušaju muziku, nego i ostanu u kontaktu sa “spoljnjim svijetom” i čuju informacije o stanju na drumovima, vremensku prognozu i najaktuelnije vijesti.
Uz klasične radio stanice, radio je “izrodio” i nove medije, poput audio knjiga i magazina ili internet potkasta.
Interesovanje za radio ne jenjava, pa tako danas u svijetu postoje radio stanice koje imaju milione slušalaca, a neke od njih su specijalizovane, pa tako imamo radio stanice za djecu, sportski radio ili biznis radio.
Zlatno doba radio je doživio tridesetih godina prošlog vijeka. Zanimljivo je da i sapunice, mamutske serije, za koje mnogi vjeruju da su izum televizije, prvi put pojavile na radiju, uoči drugog svjetskog rata.
Epizode radio drama emitovane su svakodnevno i to je bilo vrijeme kada su se cijele porodice okupljale oko radio prijemnika.
I fenomen, koji danas prepoznajemo kao “fejk njuz”, rođen je na radiju. Šta se može desiti ako se fikcija prikazuje kao stvarnost i to uvjerljivo i preko tako moćnog medija, vidjelo se 30. oktobra 1938. godine, kada je mladi Orson Vels na CBS radiiju dramatizovao naučnofantastični roman „Rat svjetova“, o invaziji Marsovaca na Zemlju, predstavljajući ga kao stvaran događaj koji se dešava baš u času emitovanja.
Izazvao je prvu masovnu histeriju u istoriji SAD, jer su milioni Amerikanaca bježali od Marsovaca. Džaba su ih ubjeđivali da je sve to kobajagi, strah je bio jači.
Neke zanimljivosti o radiju:
1. radio se u početku nazivao “bežična telegrafija”.
2. riječ “brodkasting”, koji se odnosi na emitovanje radio transmisija, originalno je poljoprivredni termin i označava posipanje sjemenki.
3. Džejms Klark Maksvel je 1869-ih godina predvidio radio talase i emitovanje radio programa.
4. Giljermo Markoni je napravio prvi uspješan prenos radio talasa 1901. i 1902. godine.
5. naredne godine, 1903. Markoni je spriječio da predsjednik SAD Ruzvelt pošalje radio poruku Edvardu VII.
6. prije Markonija, i drugi, uključujući Nikolu Teslu i Hanriha Herca, tvrdili su da su izmislili radio transmisije.
7. do 1922. godine, posjedovanje radio licence u Velikoj Britaniji koštalo je 10 šilinga.
8. zvanično, u UK nije bilo moguće slušati radio bez licence u periodu od 1922. do 1971. godine.
9. Markoni je dobio 1909. godine Nobelovu nagradu za “doprinos u razvijanju bežične telegrafije”.
10. Markoni je bio praunuk Džona Džemsona, osnivača poznatog Džejmson irskog viskija.