Prihodi od naknada za priređivanje igara na sreću za devet mjeseci ove godine u Republici Srpskoj veći su za 52 odsto u odnosu na isti period prošle godine, a stručnjaci smatraju da je jedan od razloga za to pandemija u kojoj je došlo do siromaštva, te se ljudi okreću igrama na sreću kako bi riješili svoje egzistencijalne probleme.
Iz Republičke uprave za igre na sreću potvrdili su „Nezavisnim“ da prihod od naknada za priređivanje igara na sreću, nagradnih i zabavnih igara i poreza na dobitke od igara na sreću za devet mjeseci 2021. godine iznosi 48.631.588 KM.
Prema njihovim riječima, prihod od naknada je u istom periodu prošle godine iznosio 32.106.471 KM.
„Prihod od naknada u prvih devet mjeseci ove godine je veći za 67 odsto u odnosu na devet mjeseci 2019. godine, kada je on iznosio 29.182.933 KM“, naglasili su iz Republičke uprave za igre na sreću.
Aleksandar Ljuboja, ekonomski analitičar, istakao je da ono što je karakteristično za sve ljude jeste taj psihološki momenat, da svako želi da se na jedan način riješi određenih problema, da zaradi nešto bez rada i bez kontinuiteta u svom poslovanju ili životu.
„Karakteristično je i to da je u doba pandemije virusa korona došlo do naglog siromaštva stanovništva i jedan dio pokušava na taj način da se domogne materijalnih sredstava za rješavanje određenog problema“, naveo je Ljuboja.
Dodao je da ljudi jednostavno percipiraju da je to nešto čemu treba da teže te je takav i sistem vrijednosti u društvu, što je sociološki fenomen.
„Ovo nije samo situacija kod nas, nego i u zapadnim zemljama, ali su tamo primanja i problemi drugačiji. Mi imamo drugačije okolnosti i životni standard, društveno-politički i ekonomski standard i dobar dio ljudi pokušava da u kratkom roku riješi svoje egzistencijalne probleme, ne znajući da to neće riješiti na taj način, već će izazvati samo dublju krizu. U državama u kojima je ekonomija stabilna ljudi manje pribjegavaju igrama na sreću“, pojasnio je Ljuboja.
Sociolog Ivan Šijaković rekao je da je ovo aktivnost koja donosi profit onima koji to organizuju, ali je ujedno pogodna kako bi omamila ljude i privukla ih tome.
„Druge aktivnosti su uglavnom zamrle, nemamo više privredu kakvu smo nekada imali, prešlo se na druge stvari, a najlakše su igre na sreću i kladionice koje rade i virtuelno. Ovo je masovni trend, posebno kod nas, jer što se društvo manje razvija, ljudi u tome vide neku šansu i nadaju se da će im to donijeti neki dobitak“, naglasio je Šijaković.
Prema njegovim riječima, ne postoji način da se priređivanje igara na sreću smanji.
„I da se pokuša eliminisati ili ograničiti prostorno ili vremenski, to bi izazvalo drugu vrstu reakcije. Takve igre se mogu preseliti online, jer svi oni koji direktno dolaze u kladionice su informatički manje pismeni ili čisto dolaze na piće jer sve kladionice imaju kafić u okviru svojih poslovnica. Ovo je svjetski trend koji će se masovno povećavati. Mislim da je jedino rješenje da se ljudima pruži neka druga mogućnost, da rade nešto i stvaraju konkretno, ali mi za to nemamo uslove“, objasnio je Šijaković.