AGENCIJE
Svjetski dan pčela – 20. maj, je prilika da se prigodnim aktivnostima ukaže na važnost pčela, probudi svijest kod ljudi o prijetnjama oprašivačima poput pčela od strane nekontrolisanih ljudskih aktivnosti, te prepoznati ulogu pčela i drugih oprašivača za ekosistem.
Tema svjetskog Dana pčela ove godine je “Angažovane pčele: Izgradite bolje za pčele”, a u fokusu su prijetnje koje COVID-19 predstavlja pčelama i drugim oprašivačima. UN je također pozvao na svijest o pčelarstvu i važnost pčelinjih proizvoda.
Pčele povećavaju prinose voća poput jabuka, šljiva, krušaka, trešanja i višanja za oko 60 posto, suncokreta za 40 posto, sjemena djeteline za oko 70 posto, a plodove i sjemenje raznog povrća za više od 70 posto.
Od 100 biljaka koje koristimo u ishrani, čak 70 njih oprašuju pčele.
Albert Ajnštajn je napisao da “nestanu li pčele sa planeta Zemlje, čovjeku kao vrsti ostaje još oko četiri godine života.”
Na našim prostorima, maj je mjesec intenzivnog cvjetanja maline i kupine, voćnih kultura koje zauzimaju značajne površine. Malina uz kupinu spada u veoma medonosne voćne kulture koje osim nektara pčelama su izdašan izvor i polena. U vrijeme cvatnje ovih kultura, nasadi budu jednostavno zaposjednuti pčelama i drugim korisnim oprašivačima i od izuzetne važnosti je sačuvati ove korisne insekte od trovanja pesticidima.
Pčele – najbolji pokazatelji zdrave životne sredine
Posmatranjem leta pčele i cvjetova koje svakodnevno neumorno posjećuju dokaz je da su one najbolji pokazatelji zdrave životne sredine. Pored bolesti, štetočina koje napadaju pčelinje zajednice, te razornih klimatskih promjena, pčele su dodatno izložene i različitim agrohemikalijama koje poljoprivredni proizvođači koriste u proizvodnji hrane, često i nesvjesni da bez pčela nema sigurne i kvalitetne proizvodnje.
“Integralna zaštita bilja” definiše kao koncept zaštite bilja koji podrazumijeva primjenu agrotehničkih, mehaničkih, bioloških, biotehničkih, fizikalnih i hemijskih mjera zaštite bilja, pri čemu je upotreba hemijskih sredstava za zaštitu bilja ograničena na najnužniju mjeru potrebnu za održanje populacije štetnih organizama ispod praga štete.
Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija FAO će upriličiti danas virtualni događaj povodom Dana pčela.
Sličnosti i veze pčela sa sisarima i čovjekom
Na svijetu postoji gotovo 20.000 različitih vrsta pčela. Pčele žive u kolonijama. U svakoj koloniji postoje tri vrste pčela, matica, radilica i trut. I radnica i matica su ženke, ali samo matica može se razmnožavati. Svi trutovi su mužjaci. Zadaci radničke pčele su čišćenje košnice, prikupljanje polena i nektara za ishranu kolonije i briga o potomstvu. Trut se pari samo s kraljicom. Posao kraljice je da nosi samo jaja.
Medonosna pčela (latinski Apis mellifera) najvažniji je oprašivač među insektima. Pčele doprinose složenim, međusobno povezanim ekosistemima koji omogućavaju suživot raznovrsnom broju različitih vrsta. Ovi fascinantni insekti planetu nastanjuju oko 110 miliona godina. Shvaćajući značaj i ulogu pčele u prirodi, brojni drevni narodi su je smatrali svetom.
Na svijetu postoji skoro 20.000 različitih vrsta pčela. Pčele naučnike oduševljavaju brojnim nevjerovatnim sposobnostima poput memorije, osjećaja za vrijeme i prostor, mogućnosti lokalizovanja tačnog odredišta cvijeta, ali i razlikovanja više od 130 mirisa s 98-postotnom tačnošću. Jednako je čudesan i njihov „društveni“ život, jer žive u zajednicama koje predstavljaju najviši nivo organizacije „životinjske društvenosti“, uspostavljen davno prije socijalnih mreža savremenog Homo sapiensa.
Unutar DNK pčele, naučnici su otkrili iznenađujuće sličnosti i veze pčela sa sisarima i čovjekom. O posebnosti pčela govori i istraživanje koje su sproveli Centar za pčelarsko preduzetništvo Univerziteta Major i Pčelarska korporacija Čilea, koje je pokazalo da su pčele jedina stvorenja na svijetu koja ne nose bilo kakve patogene, bilo da je riječ o gljivicama, virusima ili bakterijama.
Biljke i pčele su prirodno povezane neraskidivom vezom
Pčele su, s obzirom na njihovu izuzetnu osjetljivost, najbolji pokazatelj zagađenja i okolišnih uslova. Biljke i pčele su prirodno povezane neraskidivom vezom, koja im osigurava međusobni opstanak. Ovaj socijalni insekt ima važnu ulogu u očuvanju i poboljšanju biodiverziteta, a svojim oprašivanjem biljaka doprinosi funkcionisanju lanca ishrane. Pčele i ostali polinatori oprašuju skoro 90 posto cvjetnica i 70 posto svih svjetskih usjeva.
Prema američkom Ministarstvu poljoprivrede, oprašivanje od strane samo jedne medonosne pčele vrijedi 14,6 milijardi dolara vrijednosti usjeva godišnje. Ako se ima u vidu da svaki treći zalogaj u ishrani čovjeka zavisi od pčela i njihove oprašivačke djelatnosti, nije teško zaključiti da bi sa nestankom pčela polako nestao i čovjek.
Međuvladina naučno-politička platforma o biodiverzitetu i uslugama ekositema (IPBES) procijenila je da pčele ne samo da osiguravaju sigurnost u hrani, nego obavljaju i ekonomske aktivnosti vrijedne 577 milijardi dolara. U svakoj zemlji ukupna korist od pčela koja se ostvari oprašivanjem, sto puta je veća od vrijednosti dobijene od svih pčelinjih proizvoda zajedno.
UN su odobrili Dan pčela 2017.godine, a prvi svjetski dan pčela obilježen je 2018.godine. Neke države u svijetu, poput Sjedinjenih Američkih Država (SAD) nemaju samo jedan dan, nego obilježavaju dodatno i Nacionalni dan medonosne pčele svake treće subote u avgustu.
UN je za Svjetski dan pčela odabrao datum rođenja Slovenca Antona Janše (1734.), dvorskog pčelara Habzburškog dvorca i carice Marije Terezije, autora nekoliko udžbenika i knjiga o pčelarstvu, koji i danas imaju primjenu širom svijeta.
