AGENCIJE
Svjetski dan moždanog udara obilježava se 29. oktobra svake godine s ciljem ukazivanja na učestalost, simptome i prevenciju.
Moždani udar je jedan od najčešćih uzroka smrti te vodeći uzrok invaliditeta. Nastupa radi prekida opskrbljenosti mozga krvlju te posljedičnog odumiranja moždanih stanica.
Po mehanizmu nastanka, razlikujemo dvije vrste moždanog udara – ISHEMIJSKI, koji nastaje radi začepljenja krvne žile u mozgu ugruškom, te HEMORAGIJSKI, koji nastaje radi krvarenja u mozgu ili oko mozga.
Osim ova dva tipa moždanog udara, važno je raspoznati i pojam TRANZITORNE ISHEMIJSKE ATAKE (TIA), koja često predstavlja glavni znak upozorenja za nastanak moždanog udara.
TIA je u principu isto što i moždani udar, jedino što simptomi traju kraće od 24 sata, a krvna žila ne bude začepljena trajno, već prolazno.
Vrlo je važno znati prepoznati znakove i simptome moždanog udara, budući da se pravovremenom reakcijom mogu smanjiti opasnosti od teških posljedica na zdravlje i život osobe.
Najčešći simptomi su poremećaj govora, slabost/utrnulost jedne strane tijela, potpun ili djelomičan gubitak vida te poremećaj koordinacije i ravnoteže.
Ostali važni simptomi mogu biti: poremećaji stanja svijesti, dezorijentisanost i somnolencija (pospanost).
Kako bismo lakše zapamtili navedene simptome i prepoznali mogući moždani udar, možemo se poslužiti testom G.R.O.M.
G: GOVOR – otežan, nerazumljiv i nesuvisao govor; kako biste ovo provjerili, zamolite osobu da pokuša ponoviti neku jednostavnu rečenicu.
R: RUKE – jedna ruka je slaba i pada; kako biste ovo provjerili, zamolite osobu da pokuša ravnomjerno podići obje ruke.
O: ODUZETOST – asimetričnost jedne strane lica; provjerite ima li osoba obje strane lica simetrične. Ako niste sigurni, zamolite ju da se nasmije – ako ne može jednako podići oba ugla usana a ta je poteškoća odnedavno, možda je u pitanju moždani udar.
M: MINUTE – vrijeme je važno! Pri uočavanju ranije navedenih simptoma, važno je ODMAH pozvati hitnu pomoć (124)
Koji su faktori rizika i kako prevenirati nastanak moždanog udara?
Od zdravstvenih stanja, najznačajniji faktori rizika za nastanak moždanog udara su hipertenzija (visok krvni pritisak), fibrilacija atrija (nepravilan rad srca), dijabetes (šećerna bolest) te hiperkolesterolemija (visok holesterol u krvi).
Ostali faktori koji pridonose riziku su: pušenje, prekomjerna tjelesna težina, konzumiranje alkohola i droga, nedovoljna tjelesna aktivnost, nezdrava prehrana te stres.
Takođe, starija dob može biti rizični faktor, kao i pol (u generativnoj dobi su moždanom udaru skloniji muškarci, no nakon menopauze rizik od nastanka moždanog udara raste u ženskoj populaciji).
Glavni cilj prevencije je smanjiti broj nastalih moždanih udara u populaciji, odnosno smanjiti količinu i uticaj rizičnih faktora.
Preporuje se voditi zdrav život – zdravo se hraniti (smanjiti udio masti, šećera i soli u prehrani), redovito vježbati, smanjiti tjelesnu težinu, prestati pušiti i konzumirati alkohol i droge te adekvatno liječiti bolesti koje predstavljaju visok faktor rizika za nastanak moždanog udara (visok krvni pristisak , poremećaji srčanog ritma, šećerna bolest te povišen nivo lipida u krvi).
