Sekretar Udruženja „Grin tim“ Novi Grad Mladen Trninić smatra da je informacija o sastanku Međudržavne komisije za praćenje provođenja ugovora između vlada Republike Hrvatske i Republike Slovenije o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa u vezi ulaganja, korištenja i razgradnje Nuklearne elektrane Krško, „promakla“ u javnosti i da je sve manje vremena za reagovanje.
Trninić kaže da je na sastanku, osim produženja roka rada elektrane za 20 godina, potvrđeno i odvojeno skladište za radioaktivni otpad, odnosno da Hrvatska i Slovenija zbrinjavaju svoj dio otpada.
„Ovo je problem na koji smo kontinuirano upozoravali, prateći dostupnu dokumentaciju i saznanja sa terena. Vrijedi podsjetiti da smo bh javnost upozorili na takav rasplet 27. septembra prošle godine, na građanskim protestima, kao i 30. septembra kada smo se uputili u Slovenije, da ispred Nuklearne elektrane Krško i na jezeru Bled gdje se održavao sastanak resornih ministara Hrvatske i Slovenije, izrazimo nedvosmisleno protivljenje građana odlagalištu na Trgovskoj gori“, rekao je on.
Trninić kaže da nakon skoro 10 mjeseci imamo slučaj da se ova tema omalovažava od strane Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.
„Nemamo informaciju da li je to zbog loše komunikacije ili neraspolaganja pravim informacijama. Očigledno je potrebno da se desi katastroFa, pa da se onda krene prebacivati odgovornost sa jednih na druge. Apelujemo na zdrav razum i odbranu života, iako svjesni toga da život običnog čovjeka ne kotira visoko kod onih koji sa običnim čovjekom nemaju dodira“, kaže on.
Izvršni direktor Arhus centra Emina Veljović podsjeća da su Republika Hrvatska i REpublika Slovenija, kao članice Evropske unije, dužne primjenjivati direktive Evropske unije.
„Poput direktive Procjene uticaja na životnu sredinu – EIA (85/337/EEC) a koja je inače izmijenjena više puta, kako bi se što bolje uskladila sa odredbama ESPOO konvencije , odnosno Konvencije o procjeni utjecaja na okolinu u prekograničnom kontekstu, a čije su potpisnice BiH i Republika Hrvatska. Prema navedenoj direktivi i konvenciji, pored već jasne obaveze pravovremenog informisanja tzv. pogođene susjedne države, u situaciji kada je država članice svjesna da će projekt planiran na njenoj teritoriji vjerojatno ima značajan utjecaj na okolinu u drugoj državi članici, ili u pogođenoj državi, u ovom slučaju BiH, ta država je dužna omogućiti i adekvatne konsultacije sa pogođenom državom“, navodi ona.
Ona kaže da se, na osnovu izjava predstavnika Hrvatske, može zaključiti da Bosni i Hercegovini nije pružena prilika za adekvatne konsultacije o ovom pitanju, niti se uvažava jasan stav i briga BiH da će ovaj projekat imati značajne, dugoročne uticaje na okolinu i zdravlje njenih građana.
U Zagrebu je u utorak, 14. jula održana 14. sjednica Međudržavne komisije za praćenje provođenja Ugovora između vlada Republike Hrvatske i Republike Slovenije o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa u vezi ulaganja, korištenja i razgradnje Nuklearne elektrane Krško.
Na sjednici je potvrđena je i treća revizija Programa razgradnje nuklearne elektrane Krško i Programa zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva iz Nuklearne elektrane Krško.
Prethodno je saglasnost za potvrđivanje treće revizije programa izglasao Hrvatski sabor 28. februara ove godine.
Iduća sjednica planirana je za prvu polovinu 2021. godine u Republici Sloveniji.
Hravstka planira da polovinu radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, za koju je obavezna , odlaže u opštini Dvor, na granici sa BiH.
Osim toga, Hravstka planira da na ovoj lokaciji odlaže i postojeći institucionalni radioaktvni otpad.
