U programu Radija Novi Grad, gost je bio istoričar i arheolog dr Filip Škiljan, naučni saradnik Instituta za istraživanje migracija iz Zagreba, koji je predstavio dio velikog četverogodišnjeg međunarodnog projekta pod nazivom „Pogranično područje Hrvatske i Bosne i Hercegovine”.
Istraživanje je usmjereno međuljudske odnose u prošlosti, u vrijeme kada je postojala zajednička država I poređenje s današnjim stanjem i uticajem granica.
Škiljan je kroz razgovore s brojnim svjedocima i “kazivačima” s obje strane Une, zabilježio, odnosno zapazio veliku nostalgiju za vremenima kada Una nije bila prepreka, već mjesto susreta, druženja, trgovine i sklapanja prijateljstava i brakova.
“Htjeli smo zapravo uporediti na koji način su funkcionisale te veze u vrijeme kada je to bila zajednička država i u vrijeme kada se tu pojavila granica koja je na neki način prekinula djelimično veze koje su bile nekada vrlo jake i čvrste”, izjavio je Škiljan.
Demografski pad danas obilježava ove krajeve
Škiljan ističe da su nekadašnje pijace, poput stočne i ženske pijace u Novom Gradu bile ekonomski temelj razvoja čitavog kraja, koje su privlačile stanovnike iz svih okolnih sela bez obzira na njihovu nacionalnu ili vjersku pripadnost.
Posbno ističe migracije radnika vozovima prema Sisku, zajednički korzo, rodbinske i prijateljske veze koje su dokaz da Novi Grad i Dvor, iako u različitim državama, funkcionišu kao jedan zajednički prostor.
Danas u ovim krajevima sa jedne I sa druge strane, prema riječima autora projekta, karakteriše demografski pad, posebno na hrvatskoj strani, gdje mnoga sela ostaju potpuno bez stanovnika.
“Mlađe generacije, koje nemaju iskustvo života u zajedničkoj državi, okrenute su savremenim tehnologijama i imaju dosta manje međusobnih kontakata nego starije generacije. “
Dodatni pritisak na lokalno stanovništvo predstavljaju strože granične kontrole, kao i otvorena pitanja poput planirane Trgovske gore i potencijalnog odlagališta nuklearnog otpada, što dodatno utiče na iseljavanje.
Projekat „Pogranično područje Hrvatske i Bosne i Hercegovine“ traje od 2024. do 2027. godine, a rezultati istraživanja, prikupljene price i zapisi iz matičnih i crkvenih knjiga biće objedinjeni u knjizi.
“Zapravo mi smo 15 radova napravili do sada, od onoga posavskoga dijela, preko Krajine, Banije, Korduna, pa onda smo se spustili na Grahovo i Knin, zatim područje Livna, Sinja, pa zapadne Hercegovine i na kraju područje istočne Hercegovine, Trebinja i Dubrovnika.”
Izvor informacija su često bili pravoslavni I katolički sveštenici, kao i hodže, a u prikupljanju informacija obišao je i staračke domove, načelnike opština, biblioteke, sela, zabačena mjesta…
„Una teče venama i Novljana i Dvorana“ – poruka je koja najbolje oslikava neraskidive spone ljudi s obje obale ove rijeke, zaključio je naš sagovornik.
Saradnja biblioteke iz Novog Grada i knjižnice u Dvoru
„Izuzetno smo ponosni što večeras, u saradnji sa kolegama iz Dvora (Knjižnica i čitaonica Dvor), pokrećemo manifestaciju ‘Novljansko-dvorske paralele’. Za našu biblioteku u Novom Gradu ovo je važan korak, jer po prvi put zvanično realizujemo zajednički projekat koji briše granice i povezuje naše dvije sredine. Večerašnje predavanje dr Filipa Škiljana je tek početak jedne dugoročne priče. Namjera nam je da nastavimo sa sličnim programima i otvaramo teme koje su od velikog interesa za našu biblioteku, grad i našu publiku“, izjavila je direktorica Narodne biblioteke Mladen Oljača Maja Jovanić Kostadinović.
