(Izvor: Klix)
Finansijska pismenost građana Bosne i Hercegovine je na veoma niskom nivou čemu svjedoči ubrzani porast potražnje nenamjenskih kredita u proteklim godinama. Mnogi novac primarno ne ulažu, brzo ga troše, a teško vraćaju bankama.
Upravljanje ličnim finansijama sve je izazovnije zbog čega sve više građana posežu za manjim kreditima. Na takav način, ističu ekonomski stručnjaci, ne ostvaruje se mogućnost da se zarađeni novac pametnije troši. Kreditima od nekoliko hiljada maraka rješavaju kratkoročne probleme, što donosi dugoročno narušavanje mjesečnih prihoda.
Porast svake godine
Prema podacima Centralne banke BiH, stanje kredita plasiranih stanovništvu na kraju jula 2019. godine iznosi 9,7 milijardi KM.
„Od ukupno plasiranih kredita stanovništvu, 7,3 milijardi KM ili 74,81 posto su potrošački nenamjenski krediti. U okviru ove kategorije kredita stanovništvu može se zaključiti da se u posljednjih pet godina uočava ubrzavanje porasta sa 3,9 posto u 2016. na 7,6 posto u 2019. godini“, govore nam iz Centralne banke BiH.
Građani BiH u 2018. uzeli su ukupno 6,9 milijardi KM nenamjenskih kredita. U 2017. taj broj iznosio je 6,4 milijarde, a u 2016. godini 5,9 milijardi KM. Iz ovih podataka jasno je kako građani BiH iz godine u godinu sve više posežu za nenamjenskim kreditima, pri čemu je najveće povećanje primjetno u 2019. godini.
Iz Raiffeisen banke saznajemo kako se klijenti najčešće odlučuju za nenamjenske kredite ukoliko im je potreban keš te kredit za zatvaranje postojećih zaduženja u banci ili drugim finansijskim institucijama.
Porast potražnje nenamjenskih kredita bilježe i ostale banke. Iz Addiko banke kažu nam kako je građanima dosta jednostavniji i brži proces ugovaranja ovih kredita nego nekih drugih.
„Maksimalni iznos ovih kredita je 50.000 KM na period od deset godina. U strukturi klijenata imamo dvije veće grupe. Jednu čine klijenti koji podižu iznose od 40.000 do 50.000 KM, a koji na ovaj način rješavaju stambeno ili neko drugo važnije pitanje. Druga grupa klijenata su klijenti koji dižu manje iznose, najčešće oko 5.000 KM, a kojima nastoje premostiti neke vanredne izdatke, poput manjih kućnih radova ili nabavke namještaja u proljeće te druge izdatke koji se javljaju najesen, odnosno pred zimu. Ovi manji krediti su izrazito sezonskog karaktera. Obično su na proljeće i ranu jesen intenzivnije traženi te smo u skladu s tim i prilagodili našu ponudu“, kazali su nam iz Addiko banke.
Od dolaska na bh. tržište do danas, iz Sberbank nam govore kako je udio nenamjenskih kredita porastao za 30 posto u ukupnom prometu.
„Prosječan iznos nenamjenskog kredita za prošlu godinu iznosi 19.300 KM, sa rokom otplate do šest godina“, dodaju iz Sberbank.
Nejasna uloga kredita
Činjenica da nenamjenski krediti imaju značajno učešće u ukupnom kreditiranju stanovništva, pokazuje da još nemamo jasno razvijene percepcije o ulozi kredita u jednom društvu, govori ekonomski analitičar Admir Čavalić.
„Kreditiranje prije svega treba biti u funkciji investiranja, naprimjer kupovina nekretnina, automobila, plaćanje školarine ili čak obezbjeđivanje veće energetske efikasnosti, a što je aktuelno u posljednih nekoliko godina. Na ovaj način koristi se puni potencijal kreditiranja, odnosno djelimičnog žrtvovanja sadašnjeg užitka zarad budućih dobiti. S druge strane, nenamjenski krediti se obično koriste za zadovoljavanje tekućih potrošačkih potreba, bez da se slijedi prethodno objašnjenja matrica. Istina, ukoliko domaćinstvo ima ili očekuje značajan dohotak, onda je uredu koristiti navedene. Treba dodati da namjenski krediti nisu adekvatno
