Lideri Evropske unije su, poslije skoro 10 sati pregovora na samitu u Briselu, pred zoru postigli dogovor o migraciji, osjetljivom pitanju koje je ugrožavalo EU i zonu slobodnog kretanja u njoj, ali i vladu njemačke kancelarke Angele Merkel, prenosi „Reuters“.
„Lideri 28 država članica EU dogovorili su se oko zaključaka, uključujući i pitanje migracije“, objavio je predsjednik Evropskog saveta Donald Tusk koji je predsjedavao pregovorima.
Italija je sinoć blokirala bilo kakav dogovor na samitu, koji se takođe između ostalog bavio i pitanjima trgovine i bezbjednosti, ukoliko ostale zemlje EU ne prihvate zahtjeve Rima koji se tiču migracije.
Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da je dobar znak to što su lideri EU bili u stanju da dogovore zajednički jezik o migraciji na samitu, ali je dodala da između država članica i dalje postoje duboke podjele.
„Sve u svemu, nakon intenzivnih razgovora o temi koja predstavlja najveći izazov za Evropsku uniju, a to je migracija, dobar je signal to što smo se dogovorili oko zajedničkog teksta. I dalje imamo puno posla kako bismo premostili različite poglede“, poručila je Merkelova.
Predsjednik Francuske Emanuel Makron je kazao da je teško izvojevani dogovor o migraciji koji su lideri EU postigli o migraciji pokazao da je „evropska saradnja“ prevladala nacionalne interese.
„Nakon više od devet sati razgovora, dogovor je postignut. Danas je pobijedila evropska saradnja. Evropa će morati da živi sa migrantskim pritiscima dugo vremena. Moramo da uspijemo u tome da se suprotstavimo izazovu, istovremeno ostajući vijerni našim vrijednostima“, kazao je Makron nakon ovih razgovora.
Italijanski premijer Đuzepe Konte rekao je da je zadovoljan dogovorom i dodao da će Rim kasnije donijeti odluku da li će u Italiji biti uspostavljeni centri za migrante.
„Zadovoljni smo. Bili su to dugi pregovori, ali danas Italija više nije sama“, naveo je Konte.
On je pomenuo da se među elementima dogovora nalazi mogućnost uspostavljanja migrantskih centara u zemljama EU kako bi se odlučilo o zahtjevima za azil, ali je naglasio da Italija nije još odlučila da li će takav centar imati na svojoj teritoriji.
„To je odluka koju ćemo donijeti zajedno u vladi. Niko nas ne tjera na to“, izjavio je Konte, kojem je ovo bio prvi samit EU kojem je prisustvovao.
„Reuters“ prenosi da se u zaključcima samita navodi da su „u vezi s Istočnom sredozemnom rutom potrebni dodatni napori za punu primjenu Izjave EU-Turska (o zaustavljanju migrantskog talasa, iz 2016), sprečavanju novih prelazaka iz Turske i obuzdavanje priliva“.
„Dodatni napori su hitno neophodni da bi se osigurao brzi povratak (migranata) i spriječio razvoj novih morskih ili kopnenih ruta…U svjetlu nedavnog povećanja priliva u zapadnom dijelu Sredozemlja, EU će finansijski i na druge načine podržati sve napore država članica, posebno Španije, i zemalja porijekla i tranzita, posebno Maroka, kako bi se spriječila ilegalna migracija“, piše u dokumentu usvojenom na samitu EU.
Dodaje se i da je „Evropski savjet postigao saglasnost o pokretanju druge tranše (od tri milijarde evra, 2016. ukupno dogovoreno šest milijardi evra) pomoći za izbjeglice u Turskoj, a istovremeno i o prebacivanju 500 miliona evra iz 11. rezerve Evropskog fonda za razvoj (EDF) u EU Trust fond za Afriku“.
„Suočavanje sa problemom migracije u njegovom jezgru zahtijeva partnerstvo s Afrikom sa ciljem značajne socio-ekonomske transformacije afričkog kontinenta“, stoji u zaključcima.
„Kakav god“ dogovor o Brexitu
Premijerka Britanije Tereza Mej izjavila je danas da želi dogovor o Brexitu kakav god on bio za Veliku Britaniju i Evropsku uniju, ali i „jako“ bezbjednosno partnerstvo.
Istakla je i da želi da se dogovor o Brexitu ubrza, nakon što Britanija objavi dokument o budućem odnosu Britanije i EU.
Kako prenose mediji, Britanija bi trebalo da zvanično napusti EU do kraja marta 2019.
Oštriji pristup špijuniranju i hemijskom oružju
Lideri EU usaglasili su se oko oštrijeg pristupa hemijskom oružju i pojačavanju napora u borbi protiv špijuniranja, javili su francuski mediji.
Ističe se da lideri Unije žele da se, tri mjeseca nakon napada hemijskim oružjem na bivšeg ruskog špijuna u engleskom gradu Solsberiju, uvedu nove mjere kako bi se zaustavilo širenje hemijskog oružja.
Evropski lideri su na samitu u Briselu pozvali da se „što prije usvoje restriktivne mjere vezane za upotrebu i širenje hemijskog oružja“.
Poziv lidera EU uslijedio je dan nakon što je Međunarodna organizacija za zabranu hemijskog oružja (OPCV) dobila veća ovlašćenja, kojima joj je omogućeno da se diretno izjasni o tome koga smatra odgovornim za napade hemijskim oružjem u Siriji, javio je „AFP“.
Evropska komisija je saopštila da je odluka, koja je donesena 27. juna, da OPCV dobije dodatna ovlašćenja „ključan korak ka održavanju i pružanju podrške opštim normama protiv korišćenja hemijskog oružja“.
Evropski lideri pozvali su i na blisku saradnju i konsultacije sa NATO savezom u borbi protiv prijetnji od „neprijateljskih obavještajnih službi“.
