Poziva se na smirivanje tenzija i odbacuju tvrdnje iz regiona da su posljednja dešavanja u Makedoniji uvod u građanski rat.
Odluka predsjednika Đorđa Ivanova da mandat za sastav nove Vlade ne povjeri Zoranu Zaevu, lideru SDSM-a, izazvala je najveću krizu u Makedoniji u posljednjih 15 godina.
Ipak, analitičari u Skoplju tvrde da se u toj bivšoj jugoslovenskoj republici neće ponoviti 2001. godina, kada je došlo do sukoba vojske i albanskih terorista.
Odluka Zaeva da prihvati zahtjeve albanskih stranaka iznesenih u platformi koja je napisana u Tirani i čiji je idejni vođa albanski premijer Edi Rama, krši ustavne principe Republike Makedoniji, tvrdi lider VMRO-DPMNE.
“Ovo je na neki način državni udar, jer ako nakon izbora donosite platformu koja je sastavljena u drugoj državi, a koja se odnosi na našu zemlju, Makedoniju, ako tu platformu nisu potvrdili građani na izborima i ako ta platforma nija u skladu s ustavom – onda je riječ o ucjeni. Građani tu platformu ne poznaju i nisu glasali za nju na izborima”, izjavio je Nikola Gruevski, lider VMRO-DPMNE.
To što se u platformi traži uvođenje albanskog, kao drugog zvaničnog jezika u Makedoniji, to je udar na unitarnost makedonske države.
Veći problem, međutim, koji bi mogao uticati na čitav region, jeste to što se u platformi navodi da je neophodno donošenje rezolucije u Sobranju, kojom se osuđuje genocid nad Albancima, navodno izvršen od 1912. do 1956. godine”.
Time se direktno optužuju Srbi i Srbija, a posljedice bi mogle da se osjete i u Republici Srpskoj, smatra predsjednik Demokratske partije Srba u Makedoniji.
“Ako imate u vidu ponovno pokretanje tužbe BiH prema Srbiji za genocid, ako imate dogovor Kosova i Hrvatske ili koordinaciju njihovih aktivnosti oko aktiviranja ponovo tužbe za genocid prema Srbiji, usvajanje ovakve rezolucije u Sobranju Makedonije daje cijeloj priči širi regionalni kontekst i u suštini direktno se tiče Srbije jer, na neki način, slabi poziciju Republike Srpske, slabi poziciju Srbije u borbi za Kosovo i Metohiju i na neki način, briše nas Srbe sa političke karte Makedonije”, napominje Ivan Stojiljković, predsjednik Demokratske partije Srba.
VMRO-DMNE više zabrinjava to što lider SDSM-a Zoran Zaev nema problem da sa Albancima razgovara o izmjeni himne, grba i zastave Makedonije i uvođenju albanskog kao drugog zvaničnog jezika u zemlji.
Analitičar Sotir Kostov tvrdi da bi to značilo rušenje makedonskog ustava, dok predstavnici Albanaca u tome ne vide nikakav problem.
“Ovo je negiranje Ohridskog sporazuma koji kaže da se ne smije zadirati u unitarnost države, da nema teritorijalnih podjela, a ovo što se planira sa albanskim jezikom da bude državni, ovo je prvi korak ka federalizaciji”, smatra Sotir Kostov politički analitičar.
S druge strane, albanski političari i intelektualci ne vide ništa sporno u platformi koju je prihvatio Zoran Zaev.
„Kada se platforma pročita, vidi se da u njoj nema ništa radikalno i da predstavlja samo zajedničku političku deklaraciju u kojoj se albanski političari zalažu za unapređenje prava Albanaca u Makedoniji. Ukoliko se povećavaju prava jedne zajednice u nekoj državi, onda to nikako ne ugrožava unitarnost države i njen teritorijalni integritet“, izjavila je Besa Arifi profesorica na Univerzitetu za Јugoistočnu Evropu.
Tri mjeseca nakon održavanja izbora Makedonija i dalje nema Vladu, a kako stvari sada stoje uskoro je neće ni dobiti.
VMRO-DPMNE poziva na prijevremene izbore, dok iz SDSM-a poručuju da Vladu mogu da formiraju i mimo predsjednika Đorđa Ivanova.
