Hrvatski sabor je donio odluku kojom se daje prethodna suglasnost za potvrđivanje Treće revizije programa razgradnje Nuklearne elektrane Krško /NEK/ i Treće revizije programa odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško u kojoj je i dalje preferentna lokacija za odlaganje radioaktivnog otpada kasarna Čerkezovac.
Dokument je bio u proceduri od 23. januara, rasprava je održana 6. februara a glasanje 28. februara.
Kako je naznačeno, treća revizija predviđa strategiju brze razgradnje s rastavljanjem i uklanjanjem sastavnih dijelova, sistema i konstrukcija odmah nakon prestanka rada elektrane 2043. godine.
Između ostalog, u sklopu Programa nadogradnje sigurnosti NEK-a planirana je izgradnja suvog skladište istrošenog nuklearnog goriva.
Republika Slovenija i Republika Hrvatska, kao vlasnici NEK-a, a na osnovu Ugovora između Republike Slovenije i Republike Hrvatske o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa vezanih uz ulaganje, iskorištavanje i razgradnju Nuklearne elektrane Krško, podržale su izgradnju suvog skladišta istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji NEK-a, kao dio zajedničkog rješenja zbrinjavanja istrošenoga nuklearnog goriva čija je izgradnja planirana ove godine.
Međutim, u skladu sa važećim ugovorima i zaključcima, suvo skladište u sklopu Nuklearne elektrane omogućuje skladištenje hrvatskog i slovenskog dijela istrošenog nuklearnog goriva samo do kraja produženog roka rada elektrane 2043. godine a nakon tog perioda rad suvog skladišta je podložan dodatnim pregovorima i mogućim novim ugovorima.
Tako je naznačeno da se nisko i srednje radioaktivni otpad koji nastaje radom i razgradnjom elektrane odlaže posebno, obje strane preuzimaju otpad koji zatim zbrinjavaju i odlažu u nacionalna skladišta, odnosno odlagališta.
Podjela postojećeg operativnog radioaktivnog otpada u skladištu NEK kao i njegovo preuzimanje i uklanjanje s ove lokacije počinje 2023. godine.
U dijelu vezanom za zbrinjavanje otpada u Hrvatskoj , određena su datumi za dva cilja iz Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada za period do 2025. godine, uspostavljanje nacionalnog skladišta i uspostavljanje dugoročnog skladišta.
U Strategiji se predviđa i uspostavljanje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada a kao preferenta lokacija i dalje je naznačena kasarna Čerkezovac u opštini Dvor.
U dokumentu koji je podržao Hrvatski sabor, navedeno je da će se hrvatska polovina radioaktivnog otpada kondicionirati pakovanjem u betonske kontejnere koji će se pohraniti u dugoročno skladište koje počinje s radom 2023. godine a kasnije će se odlagati u odgovarajuće odlagalište koje će se uspostaviti u Hrvatskoj i počinje s radom 2051. godine.
Osim toga , navedeno je i da je Hrvatska odabrala preferentnu lokaciju Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i počela preliminarne radove ali i da s obzirom na trenutno stanje razvoja skladišta i odlagališta u obje zemlje predstvaljaju izazov i biće ih vrlo teško ostvariti.
Fond za finasiranje razgradnje NEK iz Zagreba je u ovogodišnjem programu rada i finansijksom planu naznačio da je za aktivnosti osnivanja Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada ove godine predviđeno 16.486.125 hrvatskih kuna , od čega za prostorno planske i imovinsko pravne aktivnosti 375.000 kuna , istraživanja i mjerenja na lokaciji Centra 6.505.000 kuna ,za studije i dokumentaciju za projektovanje 4.375.000 kuna , konzalting usluge 760.000 kuna , pripremne radove za preuzimanje radioaktivnog otpada 500.000 kuna , za poslove u vezi sa pripremama podloga, nabavku opreme 3.165.000 kuna te za edukaciju i razvoj ljudskih resursa 803.000 kuna .
Osim toga, za odnose s javnošću i lokalnom zajednicom planirano je 5.493.100 kuna za studiju analize i izradu projekta prostora opštine Dvor 2.665.000 kuna za promociju i informisanje 2.150.000 za projekte uspostavljanja informativnih centara 565.000 kuna te za medije, odnosno praćenje i analizu medijskih objava 112.500 kuna .
