foto ilustracija
agencije
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas obilјežavaju Veliki četvrtak, jedan od najznačajnijih dana Strasne sedmice, poslјednje nedjelјe Vaskršnjeg posta koja prethodi Vaskrsu. Ovaj dan posvećen je sjećanju na Tajnu večeru Isusa Hrista sa apostolima i ustanovlјenje svete tajne pričešća.
Ustanovlјenje svete tajne pričešća
Prema jevanđelјima, Hristos je na Tajnoj večeri blagoslovio hlјeb i podijelio ga učenicima uz riječi da je to njegovo tijelo koje se lomi radi oproštaja grijehova. Potom je uzeo čašu vina i rekao da je to njegova krv Novoga zavjeta, koja se proliva za spas lјudi.
Zbog toga se na liturgijama vjernici pričešćuju hlјebom – tijelom Hristovim, i vinom koje simbolizuje njegovu krv prolivenu za spas čovječanstva. Tajna večera bila je poslјednja zajednička večera Isusa Hrista sa dvanaestoricom apostola prije raspeća.
Veliki četvrtak je, prema crkvenom predanju, dan kada se pričešćuju vjernici koji su postili najmanje pet dana. Vjeruje se da pričešće donosi oproštaj i najtežih grijehova, ukoliko se ispoštuje pravoslavni kanon.
Četiri važna događaja
Na Veliki četvrtak obeležavaju se četiri važna događaja – sveto pranje nogu učenicima, Tajna večera, čudesna molitva i izdaja sina Božijeg.
Na Tajnoj večeri ustanovlјeni su najsvetiji kanoni hrišćanske crkve, a prije svih sveta tajna pričešća, najsvetija tajna evharistije.
Prema jevanđelskim zapisima, Hristos je na Tajnoj večeri blagoslovio hlјeb i podijelivši ga apostolima rekao: „Ovo je telo moje koje se za vas lomi radi oproštenja grijehova“.
Zatim je uzeo čašu vina i rekao: „Pijte iz ove čaše svi, ovo je krv moja Novoga Zavjeta, koja se proliva za vas i za mnoge, radi otpuštanja grijeha“.
Ove riječi Hristove ponavlјaju se do danas na liturgiji prije pričešća.
Isus je na Veliki četvrtak svojim učenicima oprao noge, učeći ih da služe jedni drugima i govorio o predstojećem stradanju.
Judina izdaja
Usledila je Judina izdaja, nakon čega su vojnici uhvatili Isusa u Getsimanskom vrtu.
Isus je u toku večere otkrio izdajstvo jednog od svojih učenika, a u Getsimanskom vrtu je svojom ličnom molitvom ukazao da je molitva za vrijeme nevolјa, stradanja i iskušenja najveća snaga za podnošenje svih životnih poteškoća, pa i tjelesne smrti.
Te noći Hrista su se odrekla dva njegova učenika: Juda Iskariotski i Simon Petar, a jedan od njih Juda ga je izdao odnosno direktno učestvovao u njegovom hapšenju od vlasti Rima.
Hristos je pred svima rekao: Zaista vam kažem, jedan od vas izdaće me (Mat.26:21).
„A Juda izdajnik njegov odgovarajući reče: Da nisam ja učitelјu? Reče mu (Isus): Ti kaza“ (Mat. 26:25). Reče mu Petar: Neću te se odreći makar morao i umrijeti s tobom“ (Mat. 26:35).
Juda još na Veliku Srijedu otišao kod jevrejskih prvosveštenika i rekao: „Šta ćete mi dati i ja ću vam ga izdati? A oni mu položiše 30 srebrnjaka“ (Mat. 26:15) čime je u stvari već dan prije izdao Isusa. Zbog sjećanja na ovo izdajstvo srijedom se posti.
Dan bez veselјa i posebna bogosluženja
Na Veliki četvrtak nema veselјa. Po završetku liturgije prestaje zvonjenje zvona u crkvama, a umjesto toga koristi se klepalo – udaranje u drvenu dasku, što traje do sahrane Hristove.
Prema crkvenim pravilima, na ovaj dan dozvolјeno je jesti hranu pripremlјenu na ulјu i popiti malo vina.
U svim hramovima SPC na ovaj praznik se služi liturgija Svetog Vasilija Velikog, koja se služi 10 puta godišnje, na sve velike pravoslavne praznike.
Na liturgiji Velikog četvrtka osvećuje se, po potrebi, Sveto miro u sabornim hramovima u sjedištima autokefalnih crkava, čije je varenje počelo na Veliki ponedjelјak.
Na ovoj liturgiji takođe se osvećuju i pripremaju pričasni darovi za bolesnike, koji se na časnim trpezama čuvaju preko cele godine. Umesto heruvimske pjesme, pričasne i pjesme „Da ispolnjatsja“ pjeva se deo molitve pred pričešće: „Večeri tvojeja tajnija“.
Uveče se drži veliko bdenije i čita se Dvanaest strasnih Jevanđelјa, u kojima su opisana stradanja Gospodnja.
Za uspomenu na omivanje nogu, u sabornim hramovima pojedinih crkava i danas se vrši čin omivanja nogu poslije odslužene arhijerejske Liturgije Sv. Vasilija Velikog, naročito u Jerusalimu.
U Srpskoj pravoslavnoj crkvi, ovaj čin se vršio već u prvoj polovini 14. veka, kao što se vidi iz Tipika srpskog Arhiepiskopa Nikodima. U Karlovačkoj Mitropoliji obnovio ga je Mitropolit Pavle Nenadović.
Farbanje jaja i običaji u narodu
U pojedinim krajevima, posebno na Kosovu i Metohiji, jaja se farbaju već na Veliki četvrtak. Prvo ofarbano jaje naziva se čuvarkuća ( u nekim krajevima strašnik) , a prema narodnom predanju štiti dom od bolesti, uroka i vremenskih nepogoda.
Kod nekih pravoslavnih naroda upravo na ovaj dan mijesi se i poseban vaskršnji kolač, dok se u drugim krajevima farbanje jaja ostavlјa za Veliki petak.
