Međunarodni dan Roma obilježava 8. aprila, s ciljem da se ukaže na probleme Roma koji su najveća etnička manjina u Evropi.
Širom svijeta danas se obilježava Međunarodni dan Roma, dan proslave romske kulture i podizanja svijesti o problemima s kojima se Romi suočavaju.
Predsjedavajući Zajedničke komisije za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH Lazar Prodanović istakao je da Svjetski dan Roma, koji se obilježava danas, institucijama vlasti na svim nivoima u BiH treba da predstavlja podstrek za snažniji angažman na poboljšanju položaja i statusa Roma, kao najbrojnije nacionalne manjine u zemlji.
Čestitajući svim Romima u BiH i njihovim udruženjima današnji dan, Prodanović je podsjetio na činjenicu da u zemlji, prema procjenama domaćih i međunarodnih institucija, živi između 50.000 i 60.000 Roma, od kojih je svega 12.500 obuhvaćeno posljednjim popisom iz 2013. godine, saopšteno je iz Parlamentarne skupštine BiH.
„Ovi brojevi opominju i dokazuju koliko mnogo truda svi zajedno trebamo da uložimo u projektima inkluzije romskih zajednica u BiH. To znači da je potrebno uraditi mnogo više kad je riječ o egzistencijalnim pitanjima Roma, njihovom školovanju, zdravstvenoj zaštiti i brojnim drugim pitanjima koja se odnose na poštovanje ljudskih i manjinskih prava romske nacionalne manjine“, poručio je Prodanović u svojoj čestitki.
Prema njegovim riječima, posebnu pažnju treba obratiti na položaj Romkinja, koje se, kako upozorava, suočavaju sa dvostrukom diskriminacijom, i kao žene i kao pripadnice romske nacionalne manjine.
„Riječ je o problemima ograničenog pristupa obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvenoj zaštiti, kao i o pojavama nasilja u porodici, maloljetničkih brakova i prisilnog prosjačenja“, naglasio je Prodanović i pozvao nadležne institucije da rade na suzbijanju ovih pojava.
Zvanično je proglašen 1990. godine tokom 4. svetskog kongresa Roma, u čast prvog velikog međunarodnog sastanka Roma, od 7. do 12. aprila 1971. godine, u Orpingtonu nedaleko od Londona, u Velikoj Britaniji.
Želimo da upoznate barem kratku istoriju Roma, jer na taj način upoznajete i njihovu zajednicu, njih same, njihovu kulturu, jezik i običaje, kao i način ponašanja unutar šire društvene zajednice.
Istorija Roma je uglavnom nepoznata za šire društvo i mnogi smatraju da je to narod koji nema svoju istoriju i tradiciju. Možda je to jedan od suštinskih problema, što Rome drugi većinski narod, sa kojim ima suživot, ne prihvata u dovoljnoj mjeri u svoju sredinu. Međutim, Romi imaju svoju istoriju, jezik, kulturu i običaje.
Romski narod su pripadnici tradicionalno nomadskog naroda porijeklom iz sjeverozapadne Indije koji pripada Indo-Iranskoj jezičnoj porodici. Njihove migracije počinju iz Azije možda još u 13. vijeku, i otada do 16. vijeka naseljavaju Evropu. Do kraja 20. vijeka u cijelom svijetu živi više od 12 miliona Roma.
Ime za Rome potiče od riječi rom ili manuš = čovek ili Cigani, koje vodi porijeklo iz grčkog izraza “Athinganos”, a zatim se u evropskim jezicima mijenja u raznim varijantama. Njemci su osmislili ime Zigeuner, mađari – Cigány, italijani – Zingaro i tako redom. Porijeklo imena tražilo se i kod indijskog plemena “Čangar”.
Romi su narod bez domovine i vlastite političke organizacije. Međusobno su veoma složni i nikada nisu vodili osvajački rat.
