Predsjednik Udruženja „Grin tim“ iz Novog Grada Mario Crnković smatra da se stalnim isticanjem problema Trgovske gore u javnosti u nepovolјnu situaciju dovode oni koji žele radioaktivni i drugi opasni otpad smjestiti uz rijeku Unu.
Crnković, koji je danas u Zagrebu učestvovao u radu okruglog stola „Zbrinjavanje nuklearnog otpada u opštini Dvor – problemi i rješenja“, rekao je da se fokusirao na građansku perspektivu slučaja, ne idući detalјno u tehničke aspekte.
„Kontinuirano u Hrvatskoj zanemaruju da je Trgovska gora suštinski politička odluka iz perioda 1997-1999. godine, tako da sam sa posebnim zadovolјstvom podsjetio na tu činjenicu. Nije prijalo ni to što sam ukazao na ignorisanje građana sa desne obale rijeke Une, kao i na zloupotrebu brige o ženskom zdravlјu u kontekstu promocije ideje da se radioaktivni otpad doprema nadomak Une“, izjavio je Crnković.
On je istakao da su nadležni u Hrvatskoj izvršili sva terenska istraživanja prije nego što su okončali deminiranje.
„Nije zaboravlјeno ni to da su suštinski ignorisali kompletan prostor BiH, te da su politički, proceduralno i komunikaciono zaklјučali Trgovsku goru kao jedinu lokaciju, što je mimo najbolјe svjetske prakse na koju se stalno pozivaju“, ukazao je Crnković.
On smatra da je to primarno mimo zdravog razuma, a onda suprotno dobrosusjedskim odnosima i odgovornom upravlјanju radioaktivnim i drugim opasnim otpadom.
„Postoji značajan vremenski pritisak potrebe da se nađe rješenje za smještanje radioaktivnog i drugog opasnog otpada, a ogromno otvoreno pitanje su i dodatne količine koje će se pojaviti nakon što Hrvatska na svojoj teritoriji izgradi nuklearne kapacitete, što je već ušlo u početne faze realizacije“, rekao je Crnković.
On je istakao da je prijatno iznenađen činjenicom da je sadržajnije od njegovog bilo izlaganje dugogodišnjeg ekološkog aktiviste iz Hrvatske Tonija Vidana, koji je načeo brojne apsurdnosti u vezi sa ovim slučajem, od teme mikrolokacija na Trgovskoj gori, proceduralnih propusta, pa do teme koja problematizuje pojmove odlagalište i skladište. Crnković je naveo da i te kako ima razloga da bude zadovolјan.
„S druge strane, na osnovu rečenog na panelu i prethodno dostupnih informacija, vidlјivo je da nadležni u Hrvatskoj pripremaju strateške manevre kojima se namjerava, prema mom mišlјenju, pro forme prikazati aktivno učešće BiH u procesu donošenja odluka, što svakako neće proći niti može suštinski uticati na razvoj slučaja jer su klјučne greške već napravlјene“, rekao je Crnković.
On je izrazio nadu da je današnji događaj bar mali korak da apsurdnost slučaja Trgovske gore dođe do najvažnijih donosioca odluka u Hrvatskoj, jer očigledno da imaju maglovitu sliku koja predstavlјa samo jednu stranu priče.
Arbutina: Odluka o izgradnji odlagališta nuklearnog otpada je politička
Načelnik opštine Dvor Nikola Arbitina izjavio je da je Hrvatska vjerovatno jedina država u svijetu koja prvo donosi političku odluku o izgradnji odlagališta radioaktivnog otpada u Čerkezovcu, a tek onda izrađuje studiju uticaja na životni sredinu treba da pokaže da li je lokacija uopšte pogodna.
Šta ako se dokaže da lokacija nije pogodna? Ima li država rezervnu varijantu? – rekao je Arbutina.
Upozorio je da je lokacija planirana za izgradnju skladišta radioaktvnog otpada saobraćajno odsječena u kritičnim dijelovima godine, odnosno da je putni pravac Hrvatska Kostajnica–Dvor zatvoren dva puta godišnje po nekoliko dana zbog vodostaja Une.
Osim toga, kaže Arbutina, kolovoz na ovom putu je izgrađen 1965. godine i do sada nije obnavljan, dok je stanje na drugom putnom pravcu Glina – Dvor još gore.
On je naveo da studija uticaja na životnu sredinu uskoro ide na javno izlaganje, uključujući i prekogranično izlaganje u susjednoj BiH.
– Očekujemo uključivanje stručnjaka iz cijelog regiona, posebno iz BiH, gdje će se raspravljati snagom argumenata, a ne snagom politike – rekao je Arbutina.
On je ukazao da je Hrvatska donijela uredbu o isplati naknade opštini Dvor, ali da je riječ o minornim sredstvima u odnosu na ogromni teret koji država stavlja na leđa ovoj lokalnoj zajednici, posebno ako se uzmu u obzir budući izazovi.
Prema novoj energetskoj politici Hrvatske, kaže Arbutina, Dvor će uz postojeći radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane „Krško“ i institucionalni otpad dobiti i novi radioaktivni otpad.
Ukazao je da je Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u Čerkezovcu je u sastavu Fonda za finansiranje, dok na području opštine Dvor nema nijedne institucije niti stručne osobe koja vodi brigu o tako važnom mjestu.
– Državni zavod za radiološku i nulearnu bezbjednost spojen je u MUP, iako je riječ o važnoj instituciji i regulatoru u postupku zbrinjavanja radioaktivnog otpada i uspostavljanja Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada – naveo je Arbutina.
On je istakao da u cijelom ovom postupku oni nisu vidljivi, a kamoli da pružaju prijeko potrebnu podršku lokalnoj zajednici ili da obezbjeđuju projekte za njen razvoj.
Arbutina je podsjetio da je Hrvatska već donijela ključne odluke za zbrinjavanje radioaktinog otpada u Čerkezovcu na granici sa BiH – usvojila prostorni plan, strategiju i nacionalni program.
Naveo je da je Dvor u proteklih nekoliko desetina godina izgubio 11.500 stanovnika i oko 3.000 radnih mjesta, te da je od nekad ugodnog mjesta za život postao jedna od najslabije razvijenih opština u Hrvatskoj.
Lebegner: BiH upućena službena notifikacija
Studija uticaja na životnu sredinu Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori biće predstavljena u trećem tromjesečju ove godine, a javna rasprava biće organizovana u opštini Dvor i u BiH, najavio je direktor Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane „Krško“ Јosip Lebegner.
On je naveo da je u četvrtak, 18. juna, predstavništvu BiH u Ženevi poslata službena notifikacija za ministra za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojana Vipotnika u vezi sa Studijom uticaja na životnu sredinu.
Lebegner je pojasnio da je riječ o sažetku od nekih pedesetak stranica te da Studija uticaja ima više od 1.000 stranica.
On očekuje da Ministarstvo životne sredine i zelene tranzicije Hrvatske uskoro imenuje komisiju koja će pregledati Studiju uticaja, te da će nakon što bude pregledana i po potrebe dorađena biti dostupna javnosti.
Lebegner kaže da će Studija uticaja na životnu sredinu Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori biti predstavljena u trećem kvartalu ove godine, te da će javna rasprava trajati 90 dana i biće organizovana u hrvatskoj opštini Dvor, kao i u BiH.
On je naveo da je Fond za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane „Krško“ sprovodi javnu nabavku u vezi sa kondicioniranjem radioaktivnog otpada, te da će ukoliko studija potvrdi lokaciju Čerkezovac, nakon obrade i cementiranja, tamo biti dopremljeno 1.500 – 2.000 kontejnera sa nisko i srednje radioaktivnim otpadom.
– Istrošeno nuklearno gorivo se do 2093. godine skladišti u Krškom, za sada nema lokacije gdje će biti skladišteno. Za sada se govori o zajedničkom skladištu Slovenije i Hrvatske – rekao je Lebegner.
On je dodao da je pokrenuta procedura u vezi sa izborom lokacije u Hrvatskoj za odlagalište radioaktivnog otpada.
Lebegner je rekao da odlagalište neće biti na Čerkezovcu, te da se na ovoj lokaciji neće graditi nuklearna elektrana jer za to nema mjesta.
Vidan: Proces izgradnje skladišta vodi se mimo direktive EU
Ekološki aktivista i predsjednik organizacije „Evropski biro za životnu sredinu“ Toni Vidan rekao je da Hrvatska proces izgradnje skladišta radioaktivnog otpada na Čerkezovcu ne vodi u skladu sa direktivom EU, što stvara pretpostavke za tužbu BiH i poništavanje ovog projekta.
– Postupak vodi Fond za finansiranje zbrinjavanja radioaktivnog otpada, što nije u skladu sa direktivom EU, jer to mora da radi stručna, nezavisna institucija – rekao je Vidan.
On je ukazao da u Upravnom odboru Fonda ima i predstavnika Hrvatske elektroprivrede, čiji se otpad zbrinjava.
Vidan je naveo da BiH, kao susjedna zemlja u blizini čije granice se planira skladište, te opština Dvor u Hrvatskoj nisu dali pristanak za izgradnju Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.
On je rekao da je problem i činjenica da u prostorno-planskim dokumentima Sisačko-moslavačke županije i dalje kao mikrolokacija stoji Majdan, a ne Čerkezovac.
– Mikrolokacija Majdan je udaljenija od Une i puno manje loša nego Čerkezovac – dodao je Vidan.
Kao problem je naveo i činjenicu da se u javnosti prezentuje kao da je sve završeno i odlučeno, iako još nije predstavljen ključni dokument – studija uticaja na životnu sredinu, što je prvi korak u procesu izgradnje tako rizičnih objekata.
– Vlada Hrvatske navodno planira da gradi nuklearku, tako da više nije riječ o ograničenoj količini nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane „Krško“, nego možda i iz neke buduće nove nuklearke treba zbrinuti otpad.
Lokalno stanovništvo opravdano strahuje da će sve to završiti kod njih – rekao je Vidan.
On je ukazao da javnost u Hrvatskoj, osim u Dvoru, ne percipira ovaj problem.
– Hrvatska javnost nije reagovala ni na slovenačko rješenje da tridesetak kilometara uzvodno od Zagreba ukopava radioaktvni otpad u području izdana rijeke Save iz kog crpimo pitku vodu – rekao je Vidan.
U Zagrebu je danas u organizaciji Srpskog narodnog vijeća i opštine Dvor održan okrugli sto „Zbrinjavanje nuklearnog otpada u opšini Dvor – problemi i rješenja“.
