Vjernici islamske vjeroispovijesti započinju četvorodnevnu proslavu Kurban-bajrama, odnosno Dana žrtve.
Slavi se dva mjeseca i 10 dana nakon Ramazana.
Kurban-bajram se dočekuje u kućama. Glavne aktivnosti vjernika su svečano klanjanje Bajram namaza prvog jutra i priprema kurbana, odnosno žrtve, obično ovna.
Ovaj praznik se naziva i hadžijski, jer se u Meki završava glavno godišnje hodočašće.
Smatra se da je hadžija Alahov gost kome se pruža prilika da mu se oproste svi grijesi.
Milioni muslimana svake godine okupljaju se na tlu kojim je koračao Muhamed.
Hodočašće na tom svetom mjestu jedno je od pet glavnih obaveza svakog punoljetnog muslimana kome to imovinsko i zdravstveno stanje dozvoljava.
Tradicionalno, nakon molitve u Meki, hodočasnici odlaze do planine Arafat gde se vjeruje da je Muhamed posljednji put propovijedao.
U tradiciji islama, kurbansko meso ne dijeli se samo muslimanima već svima bez razlike – sirotinji, komšijama i rodbini.
Čestita se rečenicom „Bajram šerif mubarek olsun“ što u prevodu znači „neka bude čestit i blagosloven Bajram“.
