Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik rekao je da se ponovo oštro usprotivio izgradnji skladišta radioaktivnog i istrošenog nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, naglasivši da je to jedno od rijetkih pitanja u složenoj strukturi BiH u kojem postoji apsolutna saglasnost svih nivoa vlasti i građana.
Iz resornog ministarstva su naveli da se Vipotnik na marginama današnjeg sučeljavanja sa Hrvatskom u Ženevi u vezi sa problemom Trgovske gore sastao sa izvršnim sekretarom Ekonomske komisije UN za Evropu Tatjanom Molčean.
Crnković: U Ženevi otvorena pitanja kršenja međunarodnih obaveza i brojnih nelogičnosti
Sučeljavanje BiH i Hrvatske danas u Ženevi otvorilo je pitanja kršenja međunarodnih obaveza i brojnih nelogičnosti u vezi sa Trgovskom gorom, te potvrdilo da je hrvatska strana ključne podatke za procjenu uticaja prikupljala improvizacijom, izjavio je Srni član delegacije BiH Mario Crnković iz Novog Grada.
Crnković je istakao da posebno zabrinjava izjava hrvatske delegacije o tome na koji način su pripremani podaci za teritoriju BiH u okviru predstojeće Studije uticaja na životnu sredinu.
– Reći da su podaci prikupljani putem javno dostupnih informacija, neformalnih kontakata i čak kroz dopise protivljenja nevladinih organizacija, predstavlja poražavajuće priznanje o ozbiljnosti i kredibilitetu cijelog procesa – izjavio je Crnković.
Crnković, predsjednik Udruženja „Grin tim“, rekao je da je današnje sučeljavanje dvije delegacije pred Implementacionim komitetom Espoo konvencije pokazalo svu dubinu problema slučaja Trgovska gora, ali je ocijenio i da je urađen dobar posao.
Prema njegovim riječima, realno je očekivati da Implementacioni komitet prepozna kršenja Espoo konvencije.
Ukazao je da ovo više nije samo pitanje BiH i Hrvatske već je test za samu Espoo konvenciju.
Ukoliko konvencija padne na slučaju Trgovska gora, Crnković je rekao da će onda padati i na mnogim drugim projektima širom Evrope, gdje će države moći ignorisati međunarodne procedure, susjedne zemlje i sigurnost građana bez ikakvih posljedica.
On je istakao da se godinama ignorišu institucije BiH, zanemaruju zaštićena područja, stručna javnost i relevantni akteri s druge strane granice, a sada se praktično dobije potvrda da su ključni podaci za procjenu uticaja prikupljani improvizacijom.
– To je tragikomično, ali istovremeno i veoma opasno. Ovakav pristup direktna je posljedica izbjegavanja neophodnih istraživanja na teritoriji BiH i jasno upozorava na ozbiljne manjkavosti Studije uticaja na životnu sredinu koja bi navodno trebalo da bude objavljena krajem godine – naveo je Crnković.
Ako se ovako pripremao dokument koji treba garantovati sigurnost ljudi i životne sredine, Crnković je istakao da je onda potpuno opravdano pitanje koliko će ta studija imati stvarnu stručnu i naučnu vrijednost.
– Ženeva je još jednom čula sve ono na šta upozoravamo godinama. Slučaj Trgovska gora odavno više nije samo pitanje ekologije i radioaktivnog otpada. To je formalno politički problem između dvije države, nastao političkim odlukama iz 1997. i 1999. godine – smatra Crnković.
Mersiha Pozder, federalna ministarka turizma i okoliša, kaže da je ponosna što je dio delegacije BiH koja je na visini zadatka i da je važno uključiti sve u ovu diskusiju.
„Danas smo najviše govorili o procjeni uticaja na okolinu. Sve su to uticaji koje možemo osjetiti prekogranično i ugrožen je veći broj lokalnih zajednica budući da se radi o gradnji kilometar od granice“, kaže Pozder.
Emir Dizdarević, predsjedavajući Ekspertskog tima i zamjenik direktora Regulatorne agencije za radijacionu i nuklearnu bezbjednost BiH, kaže za ATV da je ovo prilika da se raspravi o svakom pitanju pojedinačno.
„Mislim da sve ovo ima jednu transparentnost i otvorenost prema informacijama koje i mi dobijamo i slažemo kompletnu sliku. Ako izdaju dozvole za gradnju ovog objekta, Ekspertskom timu je važno da se sve dokaže i oni će dati svoje mišljenje. Odnosno, da li se rezultati koje je Hrvatska dobila u izradi studije uticaja na okolinu, slažu sa rezultatima koje mi imamo. To je kompleks koji ima zajedničke odlike, dijeli ga rijeka i treba svi ti rezultati da se poklope“, Dizdarević.
U uvodnom obraćanju ministar Bojan Vipotnik, kao šef delegacije BiH, je naglasio da je Hrvatska već preduzela aktivnosti na toj lokaciji, uključujući rušenje i pripremne radove, i istovremeno usvojila poseban zakonski okvir za izgradnju centra za upravljanje radioaktivnim otpadom.
„Zajedno sa isporukom skladišnih kontejenera, finansijskim planiranjem i dugoročnim infrastrukturnim pripremama ove mjere ukazuju da je lokacija u stvari već određena prije završetka postupka procjene uticaja na životnu sredinu, dok, istovremeno, Studija o procjeni uticaja na životnu sredinu još uvijek nije objavljena“, naveo je ministar Vipotnik, između ostalog, ističući da Hrvatska nije vodila računa o mogućem uticaju na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu, te da se BiH oštro protivi ovom zahvatu jer predmetna lokacija ne ispunjava osnovne parametre za skladištenje bilo kakvog, a naročito ne opasnog otpada.
Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško kao i postojeći institucionalni otpad skladišti na lokaciji Trgovska gora u opštini Dvor, na samoj granici sa BiH.
