Branko Ćopić je najzavičajniji, najtalentovaniji i najprevođeniji srpski i jugoslovenski pisac i njegovo djelo se opire zaboravu, poručeno je danas iz Hašana gdje je obilјežena godišnjica smrti ovog velikog književnika.
Predsjednik Fondacije Branko Ćopić Mirjana Stojisavlјević rekla se da su se navršile 42 godine od kako je Branko Ćopić krenuo u svoju poslјednju šetnju i nemajući kud da pobjegne skočio sa mosta na Savi u Beogradu.
„Nјegova javna smrt je obilјežila jedan progonitelјski život koji je počeo 1950. godine s njegovom „Jeretičkom pričom“. Do zadnjeg časa bio je praćen“, rekla je Stojisavlјevićeva.
Prema njenim riječima, Ćopić je najzavičajniji, najtalentovaniji i najprevođeniji srpski i jugoslovenski pisac.
„Nјegovo djelo se opire zaboravu. On je i dalјe predmet čitanja, volјenja i živ je u lektirama. Naša je stalna dužnost da afirmišemo lik i djelo Branka Ćopića“, kazala je ona.
Stojisavlјevićeva kaže da pozorište za djecu u Hašanima gdje će se slaviti Ćopićeva riječ nosi ime „Ježeva kućica“.
Ona je najavila da će u ovom pozorištu uskoro biti izvedena predstave „Bašta slјezove boje“ koju je režirao Egon Savin.
Lik velikog pisca Branka Ćopića oživlјava glumac Nebojša Milovanović, koji publiku vodi kroz svet sjećanja, djetinjstva i toplih, pomalo sjetnih priča po kojima je Ćopićeva književnost ostala prepoznatlјiva.
Predsjednik Zavičajnog društva Branko Ćopić Dušanka Dakić kaže da je tužno što je škola u Hašanima prije dvije godine ostala bez učenika.
„Kao učitelјicu koja je radila u ovoj školi to mi je veoma teško jer uvijek očekujem da ću čuti dječiju graju“, rekla je Dakićeva.
Ona kaže da je ovo zavičajno društvo angažovano na održavanju spomen- škole i opremanju učionice u kojoj je Ćopić naučio prva slova.
„Imamo repliku šlolske klupe Branka Ćopića sa urezanim inicijalima kao i repliku školske klupe Brane Desnice kojem je Ćopić posvetio pjesmu „Lekcije iz zemlјopisa“, rekla je Dakićeva.
Načelnik opštine Gojko Kličković rekao je da lik i djelo Branka Ćopića neće biti zaboravlјeni.
„U njegovim Hašanima žive vrijedni i pošteni lјudi koju su ostali u svom zavičaju. Želim da se nikad ne prekinu manifestacije posvećena Branku Ćopiću. Mi dolazimo i odlazimo a Branko Ćopić uvijek ostaje“, kaže Kličković.
Kod Ćopićeve biste u dvorištu spomen- škole danas su položeni vijenci a nakon toga je održan književni čas.
Osim učenika Osnovne škole „Branko Ćopić“ o velikanu pisane riječi danas su govorili i književnici Borislav Tešić i Jovan Šekerović.
Branko Ćopić rođen je 1. januara 1915. godine u Hašanima, a 26. marta 1984. godine izvršio je samoubistvo skokom sa mosta na Savi u Beogradu.
Prvu književnu nagradu dobio je 1938. godine od Akademije sedam umjetnosti za kratku priču, 1939. godine dobio je Rakićevu nagradu, a zatim i nagradu Srpske kralјevske akademije 1940. godine.
Nјegova antologijska zbirka pripovjedaka „Bašta slјezove boje“ osvojila je Nјegoševu nagradu 1972. godine, a NIN-ovu nagradu za najbolјi roman dobio je 1958. godine za roman „Ne tuguj, bronzana stražo“.
Od 1968. godine bio je član Srpske akademije nauka i umjetnosti.
Drugi svjetski rat podstakao ga je da napiše romane „Prolom“, „Gluvi barut“, „Ne tuguj bronzana stražo“ i „Osma ofanziva“, zatim pripovijetke „Rosa na bajonetima“, „Surova škola“, „Ljubav i smrt“, „Doživlјaji Nikoletine Bursaća“, „Gorki med“, „Sveti magarac“, „Ljudi s repom“ i zbirke pjesama „Ognjeno rađanje domovine“ i „Ratnikovo prolјeće“. Napisao je i romane za djecu „Orlovi rano lete“, „Slavno vojevanje“ i „Bitka u zlatnoj dolini“ /poznati su kao „Pionirska trilogija“ i „Magareće godine“, zbirke priča „Priče partizanke“, „Vratolomne priče“, „Priče ispod zmajevih krila“ i „Doživlјaje mačka Toše“, zbirke pjesama „Čarobna šuma“, „Armija odbrana tvoja“, „Partizanske tužne bajke“, „Večernje priče“, „Djeda Trišin mlin“ i „Nestašni dječaci“.
