foto Samir Jordamovic / AFP / Profimedia
agencije
Svjetski dan divljih vrsta obilježava se svake godine 3. marta u cilju da nas podsjeti na bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta koji nas okružuje, ali i na probleme i izazove koji ugrožavaju divlje biljne i životinjske vrste.
Na crvenoj listi ugroženih vrsta koju vodi Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) trenutno se nalazi 166.000 vrsta, od kojih je 46.300 ugroženih, kojima prijeti izumiranje.
Kako je na predstavljanju svog najnovijeg izvještaja objavila organizacija WWF Adria Srbija, divlje vrste su i te kako ugrožene.
Došlo je do katastrofalnog prosječnog pada od 73 odsto u populacijama posmatranih divljih vrsta u samo 50 godina (1970-2020), prema WWF-ovom izvještaju o stanju planete za 2024. godinu.
Izvještaj upozorava da će tokom sljedećih pet godina biti potrebni veliki zajednički napori za rješavanje dvostruke krize klimatskih promjena i gubitka bioraznovrsnosti, dok se Zemlja približava opasnim prelomnim tačkama koje predstavljaju ozbiljnu prijetnju čovječanstvu.
„Polarni medvjed, tigar, nosorog, orangutan, jesetra… Divlje vrste nestaju na svim kontinentima, u svakom moru, sa kopna i iz vode“, napominje organizacija na svom sajtu i ističe da je sudbina svih ovih vrsta u rukama isključivo – čovjeka.
Ova organizacija koja se bavi pitanjima zaštite prirode, 365 dana u godini naglašava važnost očuvanja svih divljih vrsta na planeti – od biljaka, preko gljiva, riba, vodozemaca, gmizavaca pa sve do sisara.
„Njihove populacije smanjile su se za više od pola od 1970. godine, a vrste se suočavaju sa izumiranjem alarmantnom brzinom. Ljudske aktivnosti ugrožavaju prirodu na dva glavna načina: uništavanjem staništa određenih vrsta i eksploatacijom vrsta na neodrživi način“, navodi na svom sajtu ova organizacija.
Oni napominju da ne žele da se bilo koja divlja životinja bori da preživi.
„Ne želimo da vidimo nijednog mršavog, izgladnjelog polarnog medvjeda koji se bori da preživi. Želimo da iskorjenimo krivolov nosoroga, vrste koja se nekada kretala u stadima čak i u Evropi, dok danas veoma mali broj preživljava van zaštićenih područja Afrike i Azije. Želimo da kitovi i dalje prenose svoje misteriozne zvukove u svim svjetskim morima, da ajkule i kornjače, koji su igrali ključnu ulogu u morskim staništima stotinama miliona godina, ponovo budu sigurni“, navodi WWF Adria Srbija na svom sajtu.
