Centar za socijalni rad
Direktor Daniela Gojić
Danas je 10. decembar, Dan lјudskih prava i dan kada završava kampanja „16 dana aktivizma u borbi protiv nasilјa nad ženama i djevojčicama“.
Nasilјe u porodici je ozbilјan društveni problem koji najviše pogađa žene i djevojčice, ali i same zajednice.
Mi, kao društvo, imamo odgovornost da svi adekvatno reagujemo i da pomognemo žrtvama, da žrtve dobiju adekvatnu zaštitu i podršku a da se prema počiniocima nasilјa primjene adekvatne mjere odgovornosti. Zajednički cilј jeste stvaranje sigurne sredine za sve lјude jednako.
U 2024. godini u Republici Srpskoj, prema podacim Gender centra Republike Srpske u prvoj polovini godine prijavlјeno je oko 5.000 slučajeva nasilјa nad ženama.
Fondacija „Udružene žene“ iz Banjaluke daje podatake da je u Bosni i Hercegovini od 2019. godine do avgusta 2024. godine ubijeno 57 žena, a pokušaja femicida u zadnje dvije godine bilo je devet. Ovi nam podaci govore da je nasilјe ozbilјan društveni problem.
Prema našim evidencijama, u Novom Gradu u 2021. godini bilo je prijavlјenih 29 slučajeva nasilјa u porodici, 2022. godine 34, 2023. godine 35 a u 2024. godini do sada imamo zabilјeženih 46 prijava nasilјa.
U 2024. godini imao ukupno 46 prijava, a u tih 46 prijava imamo ukupno 62 žrtvu nasilјa.
U najvećem broju slučajeva radi se o fizičkom i psihičkom nasilјu. Imamo šest izrečenih mjera zabrane približavanja od strane Osnovnog suda i dvije kombinovane mjere.
Kroz naše intervencije dolazimo do podataka da se žrtve nasilјa teško odlučuju da prijave nasilјe, obično to nasilјe traje duži vremenski period.
Činjenica je da nasilјe postoji ali moramo uzeti u obzir da se svi pojedinci razlikuju, svaka porodica se razlikuje i često se nasilјe i ne prepoznaje u našem društvu.
Samo nasilјe nosi sa sobom mnoge poslјedice u društvu, dolazi do raznih zdravstvenih problema, pri tom mislim na psihička obolјenja koja pogađaju pojedince, porodice, djecu.
JU „Centar za socijalni rad“ Novi Grad posvećen je rješavanju problema nasilјa u porodici sa posebnim fokusom na pružanju podrške i intervencije kada se nasilјe već dogodi.
Nažalost, moram priznati, da je rad na prevenciji ograničen uslјed nedostatka vremena, preopterećenosti redovnim obavezama i nedovolјnog broja stručnih radnika.
Sve veći broj slučajeva ima i kompleksne probleme s kojima se suočavamo a to sve dodatno opterećuje naše resurse, onemogućava da se bavimo preventivnim radom.
Smatram da je jačanje preventivnog rada od klјučne važnosti za smanjenje broja slučajeva nasilјa u porodici i nastavićemo da radimo na unapređenju naših kapaciteta u tom pravcu.
Istina je da se o nasilјu priča, često se u medijima prikazuju teški slučajevi nasilјa u porodici, ali često takve objave imaju negativan efekat i neželјene poslјedice na društvenu svijest.
Znači, dođemo do toga da, umjesto da podižemo svijest o samom problemu, da podstičemo empatiju i osjetlјivost, mi dobijemo pomjeranja granica tolerancije na nasilјe u negativnom smislu te riječi.
Nasilјe postaje nešto što nas sve manje šokira i postaje sve više prihvatlјivo. Negdje nam je lakše prihvatiti da je nešto u redu, naći nekakave izgovore i opravdanja, nego boriti se i raditi s problemima.
Bitno je da se svi pojedinci, institucije i mediji odgovorno odnose prema problemu nasilјa, da komunikacija bude prilagođena stvarnim normama, da se nasilјe prepozna kao problem koji se ne može tolerisati a kamoli podržavati.
Pozivam sve institucije, organizacije i pojedince u našoj lokalnoj zajednici da se uklјuče u suzbijanje nasilјa kroz prevenciju, kroz adekvatno reagovanja prema žrtvama nasilјa.
Bitno je podizanje svijest svih nas o ovom problemu kako bi smo izgradili društvo bez nasilјa a to je samo moguće zajedničkim radom i djelovanjem.
Samo kroz odgovoran pristup možemo spriječiti ravnodušnost lјudi prema nasilјu u porodici, a odgovornim radom stvaramo društvo koje u potpunosti odbacuje i osuđuje nasilјe.
