foto ilustracija
agencije
Na svom pragu, u svojim domovima, žene širom svijeta suočavaju se s najvećim opasnostima – upravo od onih koje poznaju i kojima vjeruju.
Podaci UN-a otkrivaju šokantnu istinu: tokom 2023. godine, jedna žena bila je ubijena na svakih deset minuta. Više od 50.000 žena nastradalo je od ruku svojih partnera ili članova porodice.
Ovi brojevi podsjećaju na strašnu stvarnost rodno zasnovanog nasilja, koje često eskalira do smrtonosnih posljedica
Svijet u kojem je nasilje svakodnevica.
Gotovo trećina žena globalno bila je žrtva fizičkog ili seksualnog nasilja barem jednom u životu. Femicid, najteži oblik rodno zasnovanog nasilja, rezultat je dugotrajnog zlostavljanja – fizičkog, psihološkog ili seksualnog. Kod mnogih slučajeva, nasilje počinje tiho, kroz kontrolu, prijetnje i emocionalnu manipulaciju, a završava se smrću.
Rizici eskaliraju u kriznim vremenima
Nasilje nad ženama dodatno se pogoršava u situacijama sukoba, prirodnih katastrofa i ekonomskih kriza. Tokom pandemije COVID-19 zabilježen je porast nasilja u domovima, budući da su žene bile zatvorene s nasilnicima. Slično, klimatske promjene i migracije stavljaju žene u veći rizik od zlostavljanja i eksploatacije.
Borba protiv nevidljivog neprijatelja
Dok podaci šokiraju, oni su i poziv na hitnu akciju. UN apeluje na države da ulože više u zaštitu žena, da osiguraju strože zakone i njihovu primjenu, te da omoguće sigurne prostore za žene koje bježe od nasilja. Prevencija, edukacija i osnaživanje žena ključni su koraci prema okončanju ovog kršenja ljudskih prava.
Ne zaboravite imena i lica
Iza svake brojke stoji priča – priča žene koja je vjerovala da će pronaći sigurnost u vlastitom domu, ali je pronašla kraj. Ovo je poziv svima nama da ne okrenemo glavu, da prijavimo nasilje i da budemo glas onih koje više nemaju priliku da govore.
Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. novembra i označiće početak kampanje protiv ovog oblika kršenja ljudskih prava, koja će trajati do 10. decembra.
U BiH je od početka godine ubijeno sedam žena, od kojih pet u Federaciji BiH i dvije u Republici Srpskoj, naveli su iz Fondacije „Kjur“ povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilјa nad ženama i djevojčicama, 25. novembra.
Iz ove fondacije navode podatke Ministarstva unutrašnjih poslova /MUP/ Kantona Sarajevo da su do 31. oktobra na području tog kantona evidentirana 344 slučaja nasilјa nad ženama.
Od ukupnog broja, u 202 slučaja žene su prijavile bračne, vanbračne i bivše bračne/vanbračne partnere kao počinioce nasilјa.
MUP je podnio 337 službenih izvještaja o počinjenim krivičnim djelima nadležnom tužilaštvu, a za prijavlјene slučajeve nasilјa u porodici izrečeno je 826 zaštitnih mjera, koje su 109 puta prekršene.
Zbog navedenog stanja, iz Fondacije zahtijevaju uvođenje pravne definicije femicida, propisivanje femicida kao krivičnog djela u zakonskim aktima, te hitno usklađivanje krivičnih zakona s Istanbulskom konvencijom i revidiranje krivičnih praksi.
Iz Fondacije su istakli da je nasilјe nad ženama zločin, da nije slučajnost već ozbilјan problem društva.
Naglašena je potreba da se obezbijede prevencija i zaštitu od nasilјa nad ženama i djevojčicama kroz nadležne institucije i multisektorske protokole, kao i doslјedna primjena zakona u slučajevima kada smrtni slučaj nastane kao poslјedica nasilјa u porodici, uz osiguranje da počinilac bude osuđen.
Više od 60 žena je ubijeno u BiH u poslјednjih šest godina. 1.193 slučaja nasilјa prošle godine u Republici Srpskoj. Alarm za uzbunu je sve glasniji, ali izgleda da ga niko ne čuje.
Telefoni na SOS linijama neprestano zvone, većinom zbog fizičkog nasilјa. Psihičko ostaje gotovo nevidlјivo.
„Broj poziva na SOS telefon je u konstantnom porastu, imamo tri do četiri poziva na dnevnom nivou, znači više od 1.000 poziva na godišnjem nivou, što je svakako zabrinjavajući podatak.
Statistike zvaničnih institucija ukazuju na porast nasilјa u porodici i nasilјa nad ženama. Pokušavamo da apelujemo na institucije da primjenjuju sve zakonske norme koje su propisane radi adekvatnije zaštite i pomoći žrtvama nasilјa“, kaže Amela Bašić Tomić, član Fondacije „Udružene žene“ Banjaluka.
Žrtvama nasilјa nastoji da pomogne i više od 350 učesnika kampanje „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilјa“. Dok oni trče za promjene, u školama djeca trče protiv vršnjačkog nasilјa.
„Srednjoškolci su prepoznali da je jako važna tema pričati o nasilјu i što više ga zaustaviti i, da kažem, vršiti neku prevenciju, posebno nasilјe nad ženama i djevojčicama“, kaže Stevanija Ciganović, „Budi muško klub“.
„Današnjim okuplјanjem želimo da pošalјemo jaku i snažnu poruku o važnosti zajedničke borbe o nasilјu nad ženama i djevojčicama. Nastojali smo da i različitim porukama koje smo postavili na stazi motivišemo trkače i sve prolaznike da doprinesu ovoj važnoj borbi“, kaže Sonja Kavaz, koordinator instituta „Perpetum mobile“.
Ove godine borilo se i 37 žena i djece koji su svoje sklonište pronašli u Sigurnoj kući. Možda je potrebno nekoliko maratona, par hilјada kilometara trčanja da bi se došlo do istog cilјa, a to je…
„Nulta tolerancija prema bilo kakvom obliku nasilјa“, jasan je Zoran Petoš, takmičar iz Prijedora.
Kampanja 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilјa pored Banjaluke, realizovaće se u Sarajevu, Mostaru i Bihaću. Čini se da svi trče, ali postavlјa se pitanje – Kada će neko stati da nešto promijeni?
Globalna kampanja obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama je započeta 1991. godine i to kampanjom: „Narančasti svijet: okončajte nasilje nad ženama odmah!“.
U spomen na događaj brutalnog atentata 1960. godine na tri sestre Mirabal, političkih aktivistkinja iz Dominikanske Republike, određeno je obilježavanje Međunarodnog dana kao proširivanje aktivizma i šire potsticanje svijesti o nasilju nad ženama.
Svrha obilježavanja dana je, da se organizuju i razviju strategije pojedinca i organizacija u čitavom svijetu kako bi pozvali na prevenciju i eliminaciju nasilja nad ženama i djevojkama.
