foto Unicef
AGENCIJE
Na Svjetski dan djece se obilježava datum usvajanja Konvencije o pravima djeteta.
Konvencija o pravima djeteta, najbrže je i najšire ratifikovani ugovor o ljudskim pravima u istoriji, a u 2024. godini obilježava 35. godišnjicu.
mu.
Izvještaj „Stanje djece u svijetu 2024.: Budućnost djetinjstva u svijetu promjena“ analizira uticaj tri ključna globalna megatrenda – demografskih promjena, klimatskih i ekoloških kriza te naprednih tehnologija – na živote djece te na izazove i prilike za djecu do 2050.godine, i nakon toga.
„Djeca se već suočavaju s ozbiljnim prijetnjama, od klimatskih katastrofa do opasnosti u digitalnom okruženju, a ove će se krize u narednim godinama dodatno intenzivirati“, izjavila je izvršna direktorica UNICEF-a Catherine Russell.
„Projekcije u ovom izvješću jasno pokazuju da odluke koje svjetski čelnici donesu – ili ne donesu – danas oblikuju svijet koji će djeca naslijediti. Stvaranje bolje budućnosti do 2050. zahtijeva više od puke imaginacije, potrebno je djelovanje. Desetljeća napretka, posebno za djevojčice, ugrožena su.“
Klimatska kriza već je alarmantna, s 2023.godinom kao najtoplijom godinom zabilježenom do sada. Prema izvještaju, od 2050. do 2059. godine klimatske i ekološke krize bit će još raširenije, s osam puta više djece izloženih ekstremnim toplotnim talasima, tri puta više djece izloženih velikim poplavama rijeka i gotovo dvostruko više djece izloženih velikim požarima, u poređenju s početkom 21. vijeka.
Kako će ove klimatske prijetnje uticati na djecu zavisi od njihovog uzrasta, zdravlja, socioekonomskih uslova i pristupu resursima.
Afrika i Južna Azija predviđaju se kao regije s najvećim brojem djece u 2050-ima.
Istovremeno, izvještaj ukazuje na starenje stanovništva, pri čemu će se udio djece smanjivati u svim regijama svijeta.
Iako će i dalje biti visok, udio djece u Africi past će ispod 40 odsto – s 50 odsto koliko je iznosio 2000-ih. U Istočnoj Aziji i Zapadnoj Europi udio djece past će ispod 17 odsto – dok je 2000-ih iznosio 29 odsto, odnosno 20 odsto.
Ove demografske promjene uzrokuju razne izazove, pri čemu će neke zemlje morati proširiti usluge za veliki broj djece, dok će druge balansirati između potreba sve većeg starijeg stanovništva.
Izvještaj naglašava da napredne tehnologije – poput umjetne inteligencije (AI) – nude i prilike i prijetnje za djecu koja već koriste AI integrisanu u aplikacije, igračke, virtuelne asistente, igre i obrazovne softvere. Međutim, digitalni jaz ostaje velik. U 2024. godini više od 95 odsto ljudi u zemljama s visokim prihodima ima pristup internetu, u poređenju s oko 26 odsto u zemljama s niskim prihodima.
Izvještaj navodi da veliki postotak mladih u zemljama s niskim i srednjim prihodima ima izazove s pristupom digitalnim vještinama, što će uticati na njihovu sposobnost da učinkovito i odgovorno koriste digitalne alate u obrazovanju i na budućim radnim mjestima. Te su prepreke često povezane sa socioekonomskim uslovima, rodnom neravnopravnošću, jezičnim barijerama i pristupačnošću.
Izvještaj donosi i dobre vijesti. Očekuje se porast očekivanog životnog vijeka pri rođenju. Predviđa se i nastavak poboljšanja u pristupu obrazovanju, pri čemu će gotovo 96 odsto djece globalno završiti barem osnovno obrazovanje do 2050-ih, u poređenju s 80 odsto 2000-ih.
Isto tako, uz povećana ulaganja u obrazovanje i javno zdravstvo te strože mjere zaštite okoline, rezultati za djecu mogli bi se značajno poboljšati – smanjile bi se rodne razlike u obrazovnim postignućima te izloženost prirodnim katastrofama.
Izvještaj „Stanje djece u svijetu 2024.“ naglašava važnost stavljanja dječjih prava, kako su definisana UN-ovom Konvencijom o pravima djeteta, u središte svih strategija, politika i akcija. Poziva na suočavanje s izazovima i prilikama koje donose tri megatrenda kroz:
• Ulaganje u obrazovanje, usluge i održive te otporne gradove za djecu.
• Proširenje otpornosti infrastrukture, tehnologije, osnovnih usluga i sistema socijalne podrške na klimatske promjene.
• Omogućavanje povezanosti i sigurnog dizajna tehnologije za svu djecu.
Ove godine UNICEF Svjetski dan djece obilježava pod sloganom „Slušaj budućnost“ te je pozvao djecu da napišu pisma o svijetu kakav žele vidjeti 2050. godine.
Odazvala su se djeca iz svih dijelova svijeta – uključujući Gazu, Haiti i Tanzaniju – s njihovim željama da budu sigurni, zdravi, obrazovani i zaštićeni od rata i klimatskih prijetnji.
UNICEF je organizacija UN-a zadužena za zaštitu prava svakog djeteta posebno one djece u najnepovoljnijem položaju te je jedina organizacija koja je izričito navedena u Konvenciji o pravima djeteta kao izvor stručne pomoći i savjeta.
Zato mnoge zemlje, kako bi obilježile Svjetski dan djece, odlučuju osvijetliti poznate građevine u prepoznatljivu UNICEF-ovu plavu cyan boju.
