foto ilustracija
izvor Radio Slobodna Evropa
Nekada „žila kucavica“, danas zapuštena i devastirana. To je slika Unske željezničke pruge koja je do početka devedesetih godina prošlog vijeka bila najbrža ekonomska veza između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Pruga počinje od Novog Grada i prostire se do Bihaća u Bosni i Hercegovini, a završava u Kninu, u Hrvatskoj.
Prolazi kroz 36 tunela i na sedam mjesta presijeca granicu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Inače, Bosna i Hercegovina i Hrvatska nemaju riješeno pitanje granica. Ugovor o državnoj granici između BiH i Hrvatske potpisan je 1999. godine, ali nije ratifikovan.
Krajem juna Savjet ministara Bosne i Hercegovine osigurao je 200.000 maraka iz budžeta za 2024. godinu za potrebe izrade studije opravdanosti rekonstrukcije pruge, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa iz Ministarstva saobraćaja i komunikacija BiH.
Procjena troškova kompletnog uređenja dionice pod upravljanjem Hrvatskih željeznica u dužini od 59 kilometara iznosi oko „200 miliona evra“, navode iz ove kompanije.
Dodaju i da bi se napravila detaljna procjena potrebnih sredstava, potrebno je izraditi i odgovarajuću tehničku dokumentaciju usklađenu sa regulativom Evropske unije (EU).
Za BiH ‘Unska pruga’ prioritet
Obnova i modernizacija „Unske pruge“ jedan je od prioriteta Ministarstva saobraćaja i komunikacija BiH.
Kako ističu, realizacija projekta obnove bi omogućila podsticanje daljeg razvoja privrede i razmjene roba između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
„Na ovaj način bi se doprinijelo razvoju inter modalnog transporta, što je ujedno i prioritet transportne politike Evropske unije, te osiguranje novih količina roba i njihovog jeftinijeg protoka kroz Bosnu i Hercegovinu u srednjodalmatinske luke“, kažu iz Ministarstva .
Upozoravaju i kako je u proteklim godinama bilo određenih financijskih problema u realizaciji ovog projekta.
„Neblagovremeno usvajanje budžeta za 2024. godinu dovelo je do određenih kašnjenja u realizaciji ove inicijative. Još početkom godine Ministarstvo je iskazalo zahtjev za izdvajanje 200.000 maraka za potrebe izrade studije opravdanosti rekonstrukcije, a ta odluka je i donijeta na sjednici Savjeta ministara BiH krajem juna, te konačno možemo pristupiti konkretnim aktivnostima“, navode iz Ministarstva .
Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine i Željeznice Republike Srpske izvršile su sanaciju dijela Unske pruge koji se nalazi na teritoriji Bosne i Hercegovine i u prvoj fazi je osposobili za dizelsku i elektro vuču.
„Danas nije moguće saobraćati ovom prugom, te je infrastrukturu potrebno vratiti u prvobitno stanje, u saradnji sa upravljačima infrastrukture dvije zemlje“, dodaju u Ministarstvu saobraćaja i komunikacija BiH.
Uoči donošenja budžeta, u Parlamentu Bosne i Hercegovine je pokrenuto pitanje rekonstrukcije ove pruge.
Zastupničko pitanje kada će početi obnova Unske pruge, Ministarstvu saobraćaja i komunikacija, na sjednici Parlamenta BiH sredinom juna, postavio je poslanik Albin Muslić.
Upoznao je i ostale poslanike sa trenutnim stanjem te pruge, kao i posljedicama koje zbog njene nefunkcionalnosti, kako je rekao, „trpi turizam u Unsko-sanskom kantonu“.
„Željezničkim pravcem u nekim najboljim danima prolazilo je negdje oko 70 kompozicija , što je bila značajna transportna grana i za područje Unsko – sanskog kantona. Posljednjih godina mi na USK imamo problem da ne možemo ni ostvariti određenu turističku ponudu kroz korištenje unske pruge na relaciji od Bihaća do Martin Broda“, kaže Muslić.
Za obnovu dijela Unske pruge sa Hrvatskom potrebno ‘200 miliona evra’
Dio Unske pruge od Martin Broda do Knina, koji je u nadležnosti željezničke uprave Republike Hrvatske, zatvoren je za saobraćaj sredinom januara 2010. godine.
Željeznička pruga trenutno nije u funkciji i potrebno ju je građevinski obnoviti. To, kako kažu u Hrvatskim željeznicama , podrazumijeva remont na kompletnoj dionici od Martin Broda do Knina, dugoj oko 59 kilometara.
Pored toga, dodaju, neophodno je uraditi sanaciju tunela, te uspostavljanje elektrifikacije i ugradnju nove signalno – sigurnosne i telekomunikacijske opreme.
„Prilikom izgradnje pruge biće potrebno izgraditi i elektroenergetsku mrežu na teritoriju Hrvatske, jer je napajanje ranije bilo iz elektroenergetskog sistema Bosne i Hercegovine“, kažu iz Hrvatskih željeznica .
Iz Hrvatskih željeznica kažu i kako je izrađena studija opravdanosti revitalizacije Unske pruge koju je pripremila zajednička radna grupa, a čiji je organizator bila Hrvatska privredna komora.
Dodaju i kako je Ministarstvo mora, saobraćaja i infrastrukture Republike Hrvatske imenovalo članove operativnog tijela Hrvatske u zajedničko operativno tijelo s Bosnom i Hercegovinom za razmatranje mogućnosti obnove, modernizacije i stavljanja u promet ove pruge.
Kako navode, s obzirom da je od prvog januara prošle godine Hrvatska članica šengenskog prostora potrebno je, između ostalog, u razgovorima s Evropskom komisijom, „preispitati mogućnost nesmetanog odvijanja saobraćaja na Unskoj pruzi čija je briga o održavanju podijeljena između dviju država“.
„Pruga je na mnogim mjestima devastirana i u vrlo je lošem stanju, stoga je potreban vrlo velik društveni interes u obje države, pa i šire, kako bi se uložile značajne investicije u tu revitalizaciju“, navode iz Hrvatskih željeznica.
Cijela željeznička pruga između Bihaća i Knina je remontirana 80-tih godina prošlog vijeka.
Pruga je bila elektrificirana i opremljena, tada, najsavremenijom signalno-sigurnosnom i telekomunikacijskom opremom.
Iz Knina gdje završava Unska pruga u odgovoru za RSE su kazali kako je pruga, odnosno dio od granice s BiH do tog grada, „godinama izvan funkcije, te je u vrlo zapuštenom stanju“.
Navode i kako podržavaju inicijativu za obnovu ove pruge koja predstavlja najkraći put od sjevera do juga zemlje, te bi se, dodaju, „njenom obnovom i stavljanjem u funkciju“, Kninu vratio značaj velikog željezničkog čvorišta i poboljšala saobraćajna povezanost sa primorskom i kontinentalnom Hrvatskom.
Obnovom Unske pruge pojeftinio bi izvoz u EU
Na Unskoj prugi prije rata najčešće se prevozio rasuti teret, pšenica, ugalj, nafta i naftni derivati.
Godišnje je ovom prugom prevezeno oko milion i po putnika i četiri miliona tona robe godišnje, i kao takva bila je od privredne važnosti za taj region.
Predsjednik Udruženja preduzetnika iz Velike Kladuše Nedžad Mezildžić za RSE kaže kako bi obnovom Unske pruge pojeftinio izvoz u Evropsku uniju.
Dodaje i kako bi se BiH na taj način povezala sa Hrvatskom, odnosno Evropskom unijom, što bi im olakšalo rad.
„Smanjila bi se navala na graničnim prelazima, a 30 do 40 posto prevoza bi se u vrlo kratkom roku ponovo prebacilo na željeznice, odnosno Unsku prugu“, kaže Mezildžić i dodaje da bi obnova unske pruge značila i za razvoj turizma.
Šta se zna o Unskoj prugi?
Unska pruga duga je 179 kilometara. Kroz BiH prolazi 120 kilometara, a kroz Hrvatsku 59 kilometara. Oko pedeset ide duž toka rijeke Une.
Do 1990. godine, odnosno do početka rata u Bosni i Hercegovini, ova pruga je bila najrentabilniji način prevoza putnika i roba i najbrža veza između sjevera i juga Hrvatske.
Povezivala je sjeverozapad BiH s morem, a luke Šibenik, Zadar i Split sa Srednjom Evropom.
Željeznički saobraćaj ovom prugom prekinut je početkom 90-ih godina i ponovo započet 26. januara 2001. godine.
Broj vozova u tom periodu je bio vrlo mali, a zbog tehničkog stanja pruge saobraćaj je ponovo obustavljen 2010. godine.
Željezničkom infrastrukturom na Unskoj prugi upravljaju Željeznice Republike Srpske, od Novog Grada do Blatne u ukupnoj dužini od 19,6 kilometara.
Željeznice Federacije BiH upravljaju prugom od Blatne do Martin Broda u ukupnoj dužini od oko 100 kilometara. Hrvatske željeznice od Martin Broda do Knina su nadležne za oko 59 kilometar.