Obilježavanju će prisustvovati i ministarka prosvjete i kulture Republike Srpske Željka Stojičić.
Spomen-ploča Branku Ćopiću povodom obilježavanja 40 godina od njegove smrti biće danas otkrivena na ulazu Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Banjaluci a na inicijativu Društva učitelja Republike Srpske.
Srpski pisac Branko Ćopić, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, nadahnuti pripovjedač, tvorac zanimljivih i upečatljivih likova i događaja koji je pisao svježim, sočnim i slikovitim jezikom, rođen je 1. januara 1915. godine.
Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a u Narodnooslobodilačkom ratu učestvovao od 1941. godine.
Ćopić je počeo da piše još kao đak učiteljske škole i prije Drugog svjetskog rata objavio je zbirke pripovjedaka „Pod Grmečom“, „Borci i bjegunci“ i „Planinci“. Njegova prozna djela su prožeta lirikom, živopisnim realističkim slikanjem života na selu, poznavanjem mentaliteta i psihologije ljudi Grmeča i Podgrmečja, njegovog zavičaja, te vedrinom i vitalnošću duha.
Napisao je veći broj knjiga za djecu, među kojim su: „Bojna lira pionira“, „Put u vedrinu“ /poezija/, „U svijetu leptirova i medvjeda“, „Bosonogo djetinjstvo“ /priče/, „Ognjeno rađanje domovine“ i „Ratnikovo proljeće“ /zbirke pjesama/.
Posljednjom zbirkom pripovjedaka „Bašta sljezove boje“, za koju je dobio Njegoševu nagradu, Ćopić se predstavio se kao pisac izuzetne misaonosti i stila, ali i kao razočarani čovjek obuzet melahnolijom i sumornim slutnjama, posebno u uvodu knjige u kojem piše o strepnji od „crnih konjanika“ – ubica španskog pjesnika Federika Garsije Lorke.
To kao da je nagovijestilo njegovo samoubistvo 1984. godine u Beogradu. Ostala Ćopićeva djela su: „Prolom“, „Gluvi barut“, „Ne tuguj, bronzana stražo“, „Osma ofanziva“ /romani/, „Rosa na bajonetima“, „Surova škola“ i „Doživljaji Nikoletine Bursaća“ /zbirke pripovjedaka/.
