Nepogode koje su pogodile BiH i smanjile prinose ratarskih kultura, te s druge strane povlačenje Rusije iz crnomorskog sporazuma o izvozu žitarica, uticaće na povećanje cijena žitarica i hrane.
Prinosi pšenice u BiH ove godine ispod prosjeka , a ne očekuje se mnogo bolja situacija ni sa kukuruzom.
Žetva pšenice u Srpskoj završena je na oko 47.000 hektara zasijanih površina, prinosi su ispod višegodišnjeg prosjeka, rekao je Goran Bursać, pomoćnik ministra poljoprivrede.
„Potrebno je još vremena da prikupimo konačne podatke o prinosu, ali znamo da je u Semberiji dosta podbacio prinos i iznosi oko 3,5 tona po hektaru. Na pojedinim parcelama gdje su primijenjene sve agrotehničke mjere bilo je prinosa i iznad pet tona“, rekao je Bursać i dodao da je u Lijevče polju malo bolji prinos.
„Naša pšenica se većinom koristi za stočnu ishranu, a jedan dio ide i u mlinsko-pekarsku industriju, a taj dio će ove godine biti manji s obzirom na to da su vremenski uslovi uticali na to da bude lošiji kvalitet zrna“, istakao je Bursać.
Kada je riječ o otkupnoj cijeni, naveo je da je pšenica berzanska roba čija je cijena sklona promjeni, ali da se trenutno kreće od 0,30 do 0,32 KM po kilogramu.
„Na cijenu pšenice sigurno utiču i poremećaji na svjetskom tržištu i najava Rusije da će izaći iz sporazuma o žitu. Cijena bi mogla malo da raste, ali ništa značajno. Prošle godine je pšenica prodavana između 0,58 i 0,64 KM“, naglasio je Bursać.
Kako je za „Nezavisne novine“ kazao Dragan Gligorić, ekonomski analitičar za međunarodnu monetarnu ekonomiju, povlačenje Rusije iz navedenog sporazuma skoro je onemogućilo izvoz žitarica crnomorskim koridorom iz Ukrajine.
„Rusija ne želi da garantuje bezbjednost pomorskog transporta jer tvrdi da je zbog indirektnih efekata sankcija koje su im zapadne zemlje nametnule onemogućen izvoz žitarica i đubriva iz Rusije, iako su navedeni proizvodi izuzeti od sankcija. Pad ponude žitarica i đubriva na svjetskom tržištu će dovesti do rasta cijena navedenih proizvoda te porasta troškova hrane, ukoliko se ne pronađu alternativni načini za izvoz. Treba napomenuti da je pad cijena žitarica od početka 2023. godine olakšao zemljama borbu protiv inflacije, međutim, nakon najave Rusije da će se povući iz sporazuma, cijene žitarica su već počele da rastu“, istakao je Gligorić.
Ističe da rast cijena hrane najviše pogađa siromašnije zemlje, koje imaju visok udio cijene hrane u indeksu potrošačkih cijena, te dodaje da je u razvijenim zemljama udio ispod 20 odsto, a u nerazvijenim dostiže u prosjeku 40 odsto.
„Rast cijena žitarica će povećati njihovu cijenu i u BiH, bez obzira na to s kog tržišta se primarno snabdijevamo, jer se radi o razmjenjivim proizvodima. Otežan izvoz đubriva će povećati cijenu koštanja domaćih žitarica. Dodatno, vremenske nepogode koje su zadesile region i uništile usjeve biće dotatni faktor koji će uticati u pravcu rasta cijena žitarica i hrane uopšte“, dodaje on.
Inače, i Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je da bi povlačenje Rusije iz crnomorskog sporazuma o izvozu žitarica moglo dovesti do porasta svjetskih cijena žitarica za 10 do 15 odsto.
I u prijedorskoj regiji je nakon završene žetva strnih žita prinos nezadovoljavajući, te je uveliko ispod prosjeka, a dok je prosječan prinos pšenice tri tone po hektaru, ima parcela gdje proizvođači nisu imali ni tonu po hektaru.
CIJENE NA ZELENOJ PIJACI U NOVOM GRADU
kupus 2 KM, luk 3 KM, bijeli luk 8 KM, krastavci 2 KM, krompir 1,5-3 KM, paprike 2-4 KM, paradajz 2-7 KM, mrkva 4 KM, celer 10 KM, peršun 10 KM, pasulj 7-10 KM, dinje 2,5 KM, lubenice 1-1,5 KM;
orasi 10-18 KM, narandže 3-5 KM, grožđe 10 KM, jabuke 2-3 KM, limun 3-5 KM, breskve 2-7 KM, nektarine 2-7 KM, kruške 3-5 KM, banane 3,5 KM;
1,5 litara mlijeka 2, 5 KM
sir 6 KM , vrhnje 4 KM
jaja 0,50 KM
med 20 KM
Problemi farmera u Srpskoj uzrokovani afričkom kugom svinja postaju sve složeniji, zbog čega su najavili da će izaći na ulice ukoliko im ne bude dozvoljeno kontrolisano klanje zdrave stoke, a na ruku im ne ide ni strah potrošača, koji su skoro duplo smanjili kupovinu ove vrste mesa.
Predsjednik Udruženja uzgajivača svinja Republike Srpske Mišo Maljčić kaže za “Glas Srpske” da je stanje na terenu haotično. U Bijeljini je, tvrdi, situacija u potpunosti izmakla kontroli, dok u Lijevču polju vlada velika nervoza kod uzgajivača svinja.
– Nigdje u Evropi bolest nije eksplodirala kao u Semberiji. Bijeljina će, po svemu sudeći, u potpunosti ostati bez svinja, jer će sve pobiti, što je suludo. U Lijevču ima dovoljno stoke za potrebe tržišta, ali ako ovakav odnos prema svinjarstvu bude nastavljen i ako nam ne dopuste da koljemo zdrave svinje, situacija će eskalirati, a krajni rezultat biće nestašica svinjskog mesa – priča Maljčić. On navodi da farmeri planiraju da izađu na ulice da bi izrazili nezadovoljstvo trenutnom situacijom.
– Ne možemo više istrpjeti ovaj režim. Gubici su ogromni i ako resorno ministarstvo i krizni štab u naredna dva dana ne preduzmu konkretne korake, u petak ćemo najvjerovatnije organizovati mirni protest. U krugu od deset kilometara od žarišta ni zdrave svinje se ne mogu klati. Tražimo da nam bude dozvoljeno klanje uz strogi nadzor, da se rješavamo stoke i smanjimo ekonomsku štetu. Ovako te svinje na farmama čekaju zarazu. To preporučuju i veterinari – navodi Maljčić. Ističe da cijene nisu mijenjane uprkos ogromnom smanjenju stočnog fonda.
– Tovljenike prodaju po cijeni od 4,30 KM po kilogramu žive vage, dok prasići koštaju od pet do 6,5 maraka. Te cijene su bile i prije zaraze i ostaće na tom nivou do kraja avgusta zasigurno. Šta će biti na jesen i zimu, ne znamo. Ako budemo zavisili od uvoza, cijene će otići u nebo, jer su prasići u Evropi trenutno preskupi. Dodatni problem nam je što zbog needukovanosti stanovništvo sad izbjegava svinjetinu. Afrička kuga ne smeta ljudima, meso može slobodno da se konzumira čak i ako je svinja zaražena – pojasnio je Maljčić.
Da je potražnja za svinjetinom smanjena tvrdi i vlasnik lanca banjalučkih mesnica “Kod Laze” Lazo Šešić.
– Kupci se plaše da kupuju svinjetinu iako je poznato da se zaraza ne može prenijeti na ljude. Prodaja i potrošnja pali su i do 50 odsto, a sada je zabranjeno pečenje prasadi na zborovima. Cijene niko ne dira, šta ćemo dizati kad gotovo niko i ne traži robu – kaže Šešić.
I on smatra da treba dozvoliti kontrolisano klanje svinja.
– Ako je na farmi od 100 svinja zaraženo pet, ostale treba zaklati i da meso ide u preradu, a ne pobiti sve svinje – navodi Šešić, koji se nada da ni na jesen neće doći do divljanja cijena svinjetine.
Njegove nade donekle opovrgavaju stručnjaci iz Srbije, gdje takođe hara afrička kuga svinja. Poručuju da nam dolazi period kada je pitanje šta će se dešavati i sa cijenom i sa brojem svinja, kojih je i u Evropi sve manje.
CIJENE U NOVOM GRADU
cijena prasadi 6-7 KM za kilogram, teladi 11 KM za kilogram , jagnjad 7- 8 KM;
