JUTRANJI LIST
Nema više dileme da će se Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada graditi u bivšoj kasarni Čerkezovac na Trgovskoj gori nedaleko od Dvora gdje će se skladištiti institucionalni radioaktivni otpad i iskorišteni izvori ionizirajućih zračenja iz Republike Hrvatske te 2.400 tona nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško.
Hrvatska tačno četiri dekade zna da mora pronaći mjesto za pola otpada iz Krškog, rok za to joj je 2023., a krajnji rok da ga preveze iz Slovenije ističe najviše dvije godine poslije, znači 2025. godine. Te godine počinje izgradnja u Čerkezovcu, a godinu poslije stižu prvi radioaktivni paketi. Još uvijek ne postoji ključni dokument na kojem će se temeljiti izbor i uslovi građenja – studija uticaja na okolinu, ali kakva god ona bila, biće prihvaćena jer više nema vremena, izbora ni plana B.
Predat zahtjev
U toku je izrada sigurnosnih analiza i idejnog projekta za potrebe ishođenja lokacijske dozvole te je nadležnom Ministarstvu predat zahtjev za određivanje sadržaja studije uticaja na okolinu, dokument na 137 stranica iz kojega se dobro mogu iščitati gotovo svi detalji o radu budućeg Centra.
On, naglasimo, neće skladištiti nuklearni otpad, niti biti opasan za okolinu. No, sama činjenica što on postoji neće doprinijeti da se tamo počnu doseljavati ljudi, a to je jedini način da se ovaj kraj otrgne od sigurne smrti. Od popisa do popisa stanovništva između 2011. i 2021. opštinu Dvor napustilo je čak 45 odsto stanovništva, dio je umro, dio se odselio, a u brojkama je riječ o više od 2.500 ljudi. Projekcije kažu da će se u sljedećih deset godina dogoditi sličan odliv i da će taj broj pasti na manje od 1.500 stanovnika. Sredstva fiskalnog izravnanja iz državnog budžeta, koja zavise od broja stanovnika, ovoj će opštini biti skinuta za oko 700.000 evra, upravo toliko koliko se očekuje da će im biti plaćana renta zbog radioaktivnog otpada koju će ove godine odrediti Vlada RH posebnom uredbom.
Projektom budućeg Centra rukovodi Fond za finansiranje razgradnje NEK-a. Silno se trude uvjeriti lokalnu javnost da je Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada super stvar i žele im se dopasti. Putem javnog natječaja dodijelili su u februaru financijska sredstva pčelarskom udruženju na području opštine Dvor. U martu su dodijeljena sredstva Sportsko-ribolovnom udruženju. U pripremi je i javni poziv za nabavku opreme za ribare. U gradu su otvorili Info centar kojim građanima nastoje približiti aktivnosti na odlagalištu, a prikazan je gotovo kao turistička atrakcija. „Posjetioci mogu putem tehnologije virtualne stvarnosti ‘otputovati‘ s domaćinima iz Fonda u jedan od evropskih centara za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i obići postrojenja(…). Moći će proći put kojim prolaze bačve s radioaktivnim otpadom od trenutka nastajanja i zaprimanja do skladištenja i provozati se na kamionu s bačvama i viličaru koji ih smješta na njihovo mjesto u skladištu. Kroz iskustvo proširene stvarnosti posjetioce će dočekati Otpadožder, ali i jedna od najvećih naučnica svih vremena, Marie Curie, koja će ispričati ponešto o radioaktivnosti…“, glasi pozivnica za posjetu Info centru gdje posjetioce čeka i izložak jezgre tla s dubine od 198 metara s mjesta gdje će biti skladište. Zavirili smo u dokument, svojevrsnu podlogu studije uticaja na okolinu koju je za Fond izradilo preduzeće Ekonerg – institut za energetiku i zaštitu okoline.
Mjere zaštite
Na 60 hektara bivše kasarne rekonstrukcijom postojećih objekata pripremiće se središnje skladište za institucionalni radioaktivni otpad, a iznova će se graditi objekt za radioaktivni otpad iz Krškog, armirano-betonska građevina veličine 6.330 kvadratnih metara, visoka 17 metara i s kapacitetom 2.450 spremnika od armiranog betona, ulazni plato s upravnom zgradom i objektom kontrole te nova saobraćajnica za dopremanje RAO-a. „Doze zračenja za radnike i javnost, kao posljedica aktivnosti skladištenja otpada, neće prelaziti relevantne granične vrijednosti utvrđene IAEA standardom i hrvatskim propisima. Skladišta se projektiraju i rade na način da se optimizira zaštita od zračenja(…). Zaštitne mjere biće takve da u slučaju bilo kojeg predvidivog kvara ili nesreće pri radu skladišta nema posljedica na ljude i okolinu“, navodi se u dokumentu. Tvrdi se i kako ni na koji način tokom građenja, a i poslije tokom skladištenja, neće biti ugrožena zajednica, flora ni fauna, obližnja Una i vodotoci. Sve to nije previše utješno za načelnika opštine Dvor Nikolu Arbutinu. Kako on, tako i nijedan drugi stanovnik zaboravljene opštine nije prihvatio ovaj Centar, ali se polako mire s činjenicom da će on tamo zasigurno doći.
Stanovnici protiv
– Mi smo jedina država na svijetu koja je odredila lokaciju, a tek onda idemo dokazivati je li ona pogodna za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Građani i Opštinsko vijeće još su 2015. rekli da smo protiv ideje zbrinjavanja radioaktivnog otpada na našem području, no to ne znači ništa, oni idu svojim putem mimo nas – kaže nam načelnik Arbutina. Spominjemo mu rentu koja bi Opštini trebala donijeti stotine hiljada evra, ali nismo ga odobrovoljili.
– Renta je kukavičje jaje koje je država vješto stavila pred građane opštine Dvor zato što ne postoji nikakav dokument o bilo kakvoj isplati ili davanju na osnovi Centra, a mi štetu trpimo već četiri godine jer se naša opština medijski spominje samo po pitanju zbrinjavanja radioaktivnog otpada. Dvor doista nema blistavu budućnost, nemamo resursa da okrenemo te trendove, a država ih možda ima. Za opstanak je nama nužno doseljavanje. Stav je svih građana na svijetu da ne žele radioaktivni otpad u svom dvorištu. To što Fond predstavlja da je to dobro može se govoriti u sredinama koje su naučile živjeti s nuklearnom elektranom, a nama dovoze otpad koji nije nastao na našem području. To nije prirodno i nije O.K. – kaže načelnik.
