Tradicionalno raskošna praznična trpeza zbog paprenih cijena jaja, mesa, voća, povrća, ali i kolača, ove godine biće prava rijetkost u domovima širom Srpske, a posebno će manjkati pečenja budući da se za prase mora izdvojiti minimalno 300 KM. Domaćinstva u Srpskoj uveliko se pripremaju za Vaskrs, ali konstantna, enormna poskupljenja, koja pritiskaju njihove novčanike već duže od godinu, ne dopuštaju im da se opuste ni za vrijeme praznika pa će tako u nabavku oprezno i po ono najosnovnije.
Da će morati izdvojiti znatno više novca, pokazuju posljednji podaci Zavoda za statistiku RS prema kojima prosječna cijena jaja po komadu iznosi 42 feninga, za razliku od lani kada su koštala 0,29 KM. Kilogram teletine bez kosti, prema posljednjim statističkim podacima, košta 24,5 maraka, dok je lani ta cijena iznosila 22,5 maraka. Za kilogram šunke, koja je vrlo česta na vaskršnjoj trpezi, građani moraju izdvojiti u prosjeku oko 16 maraka, dok je lani bila marku i po jeftinija. Kilogram tvrdokornog žutog sira sada u prosjeku košta 17 maraka, što je za oko 2,5 maraka više nego lani.
Prema statističarima, marku više košta i svježe pile, kao i pileći file. Računica pokazuje da će četvoročlana porodica za skroman obrok, bez pečenja, na kojoj će se pored jaja naći šunka, sir, sarma, salata i tradicionalne đakonije morati izdvojiti minimalno 100 maraka.
CIJENE NA ZELENOJ PIJACI U NOVOM GRADU
karfiol 5 KM,kupus 1,5 KM,poriluk 3,5 KM,luk 3 KM, mladi luk 6 KM, bijeli luk 10 KM,cvekla 3 KM,krastavci 4 KM,krompir 2-2,5 KM, paprike 7 KM, paradajz 5 KM, mrkva 2,5 KM, celer 8 KM, peršun 10 KM, tikvice 5 KM, pasulj 7 KM, zelena salata 4-5 KM, paprike 6 KM, paradajz 4,5 KM, patlidžan 5 KM;
orasi 15 KM, lješnici 15 KM, narandže 2,5-3 KM, kruške 5 KM, mandarine 4 KM, kiwi 4 KM, grožđe 10 KM, jabuke 1,5-2,5 KM, limun 3,5 KM, smokve 10 KM, suve šljive 10 KM, jagode 6 KM,ananas 5 KM,
1,5 litara mlijeka 2, 5 KM sir 5 KM , vrhnje 4 KM jaja 0,40 – 0,50 KM, med 20 KM
S obzirom na to da u Novom Gradu nema stočne pijace, cijenu stoke saznali smo iz više izvora a kad se sve sabere cijena prasadi je 10 KM za kilogram a teladi 10 KM za kilogram , jagnjad 10 KM kilogram uz mogućnost da ima i odstupanja.
Dok su za godinu cijene hrane na globalnom nivou pale za 20 odsto, u Bosni i Hercegovini su porasle za 20 odsto.
Naime, Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) objavila je prije nekoliko dana da su cijene u odnosu na njihov maksimum prije godinu dana pale za 20,5 odsto.
„Indeks cijena hrane je pao 12. uzastopni mjesec u martu i u prosjeku iznosio 126,9 poena, što je za 2,1 odsto manje u odnosu na prethodni mjesec i 20,5 odsto ispod svog maksimalnog nivoa iz marta 2022, usljed veće ponude, smanjene potražnje za uvozom i proširenja Crnomorske inicijative za žito“, navodi se u saopštenju ove organizacije.
Dodaju da je indeks cijena žitarica opao za 5,6 odsto u odnosu na februar, pri čemu su međunarodne cijene pšenice pale za 7,1 odsto, pod pritiskom snažnih prinosa u Australiji, poboljšanih uslova usjeva u Evropskoj uniji, visokih zaliha iz Ruske Federacije i tekućeg izvoza iz Ukrajine.
„Iako su cijene pale na globalnom nivou, one su i dalje vrlo visoke i nastavljaju da rastu na domaćim tržištima, što predstavlja dodatne izazove za sigurnost hrane“, rekao je Maksimo Torero, glavni ekonomista u FAO-u.
S druge strane, prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH iz februara ove godine, hrana je za godinu dana u prosjeku skuplja za 20,8 odsto.
Jovan Vasilić, predstavnik Saveza udruženja potrošača Republike Srpske i predsjednik Udruženja potrošača „Zvono“ Bijeljina, rekao je da udruženja prate podatke, te da je u svim zemljama regiona hrana jeftinija.
„Visoke cijene hrane su dodatni udar na ionako prazne džepove potrošača. Po meni je za ovo isključivi krivac država, koja ima sve elemente da utiče na cijene hrane. Država jednostavno ne radi dovoljno kako bi zaštitila potrošače od nerealnih dizanja cijena hrane, a inspekcije ne kažnjavaju i ne kontrolišu dovoljno markete i ostale trgovce koji se bave ovim poslom“, naglasio je Vasilić.
Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT, kazao je da je mnogo faktora koji utiču na visoke cijene hrane koje su izražene u BiH.
„Ovdje je slična situacija kao na drugim tržištima, odnosno ne spadaju cijene tako brzo kad dođe do pojeftinjenja na berzama ili na globalnim tržištima, jer čak i sa ovim visokim cijenama postoji potražnja za robom koja je egzistencijalna, kao što je hrana. Razlog je i što su zalihe nabavljane po skupljim cijenama. Treći razlog je da postoje dogovori velikih lanaca i velikih prodavaca i proizvođača o cijenama, tako da ima mnogo razloga zbog kojih cijene ne padaju tako brzo kao na globalnom tržištu. Slična situacija je i sa naftom i drugim proizvodima“, zaključio je Grabovac.
