четвртак, фебруар 13, 2025
spot_img

SUTRA JE KRSTOVDAN: Ove stvari prema narodnom vjerovanju treba uraditi u kući

Srpska pravoslavna crkva i vjernici sutra, 18. januara, obilježavaju Krstovdan – dan strogog posta koji se slavi uoči Bogojavljenja. Krstovdan mnogi Srbi slave i kao svoju krsnu slavu.

Prema predanju, prvi koji su primili hrišćansku vjeru i prve pouke nove vjere pominju se kao katihumeni ili – oglašeni, dok je u srpskoj crkvi i narodu dan krštenja prvih hrišćana poznat kao – Zimski Krstovdan.

Praznik se vezuje za svjetkovanje Bogojavljenja, praznika Krštenja Isusa Hrista, kao i za dan posvećen svetom Jovanu Krstitelju, koji ga je krstio u rijeci Jordanu.

Praznuju se, zapravo, dva događaja, u vezi s Časnim krstom – pronalazak Časnog krsta na Golgoti i povratak iz Persije u Jerusalim.

Zimski Krstovdan prethodi sljedećem velikom prazniku, Bogojavljenju, kao i prekosutrašnjem Svetom Jovanu – Jovanjdanu, koji su u crkvenom kalendaru upisani crvenim slovom.

OBIČAJI VEZANI ZA OVAJ DAN

Prema narodnim običajima na Krstovdan valja da se opere sav veš i očisti kuća. Posti se strogo, prvi put poslije Božića, jer je do ovog dana bilo razrješenje zbog velikog praznika. Zato je u srpskom narodu ostala izreka: “Ko se krstom krsti, taj Krstovdan posti”.

Po narodnom predskazivanju vremena, koji vjetar duva na Krstovdan, taj vjetar će najčešće duvati tokom godine. U Sremu se govorilo da se ovoga dana vjetrovi krste (tj. ukrštaju, duvaju jedan drugome u susret), pa koji nadjača.

U dvanaest dana, počinjući od Božića, a zaključno s Krstovdanom, ogleda se dvanaest mjeseci godine koja dolazi, pa kakvo je vrijeme kog dana takvo će biti u mjesecu koji tom danu odgovara po redoslijedu.

Na Krstovdan su se, prenose hroničari, jeli ostaci badnjedanskog pasulja i – spremane su pihtije. Ali kako je Krstovdan posni dan, to su ih jeli sutradan, na Bogojavljenje.

Prema predanju, u Bogojavljenskoj noći otvara se nebo i vjeruje se da se svaka želja može ispuniti.

Tačno u ponoć treba pogledati u nebo i zamisliti želju. U nekim krajevima postoji običaj da se uoči praznika krst stavi u vodu i unese u crkvu. Ako se krst smrzne, vjeruje se da će godina biti rodna i zdrava, a ako se ne smrzne biće oskudna i bolešljiva. Kako su prvi hrišćani bili naznaka globalnog širenja religije, tako i Krstovdan prema narodnim vjerovanjima u Srba može dati naznake kakva će biti godina.

POVEZANE VIJESTI
spot_img

NAJČITANIJE VIJESTI