Hrvatski fond za Finansiranje razgradnje Nuklearne elektrane Krško organizovao je posjetu novinara iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine Nuklearnoj elektrani Krško.
Prvo je održana prezentacija Fonda o statusu uspostavlјanja skladišta nisko i srednje radioaktivnog otpada a potom i obilazak Nuklearne elektrane Krško.
Direktor Fonda Josip Lebegner rekao je da se sav radioaktivni otpad skladišti u Neklearnoj elektrani Krško od početka njenog rada te da će tako biti još nekoliko godina.
„Procjene su da bi krajem slјedeće ili početkom 2024. godine Hrvatska trebala preuzeti prve količine , 617 bačvi sa radioaktivnim otpadom. Hrvatska u ovom trenutku nema gdje takav otpad skladištiti tako da mi taj otpad šalјemo na obradu u treću zemlјu“, rekao je on.
Lebegner kaže da će Fond krajem ove godine provesti postupak te da će iduće godine biti poznato koja će to zemlјa biti ali su do sada interes pokazale Francuska, Španija i SAD.
„Što se tiče visoko radioaktivnog otpada, istrošenog nuklearnog goriva ono se za sada skladišti u bazenu unutra Nuklearne elektrane Krško. Slјedeće godine, od februaru se vadi i skladišti u suhom skladištu“, rekao je on.
Prema njegovim riječima visoko radioaktivni otpad do 2103. godine ostaje na lokaciji Nuklearne elektrane Krško.
Lebegner je objasnio da Hrvatska do 2025. godine treba preuzeti polovinu radioaktivnog otpada iz Krškog.
„Ukoliko to ne bude moguće, ukoliko ne budemo imali svoje skladište, u tom slučaju će se slati u treće zemlјe na obradu i kroz nekoliko godina se vraća. Procjena je da bi do 2026. godine imali svoje skladište“, objasnio je on.
Lebegner kaže da u prvoj fazi Hrvatska preuzima 1.150 metara kubnih radioaktivnog otpada a ostatak do 2025. godine.
On je da su za lokaciju Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac napravlјeni istraživači radovi, određeno nulto stanje radioaktivnosti što će biti podloga za izradu studije uticaja te da je napravlјeno idejno rješenje Centra.
„Još je klјučno napraviti sigurnosnu analizu. Ranije se tražila lokacija odlagališta, danas govorimo o skladištu. Čim se napravi skladište Fond kreće sa odabirom lokacije za trajno rješenje, za odlaganje. Postupak će trajati ali mi do 2050. godine moramo imati to odlagalište. Trgovska gora će biti jedna od lokacija lai će se analizirati teritorija Republike Hrvatske“, kaže Lebegner.
On je naveo da sve prigovore iz BiH doživlјava kao način da se ovaj projekat unaprijedi.
Kako je objasnio, klјučna je edukacija te je za te potrebe u Dvoru otvoren info centar a iduće godine su planirane organizacije posjeta lokaciji Centra.
Podsjetio je da su Hrvatska i Slovenija od 2017. do 2019. godine pregovarale o zajedničkom skladištu ali da do dogovora nije došlo jer Slovenija nije bila spremna prihvatiti institucionalni otpad iz Hrvatske.
„Mi za taj otpad svejedno moramo naći rješenje i tu su pregovori propali. Da li će ikad doći do nekih novih pregovora ja ne znam ali mi ćemo ovaj projekat sigurno voditi do lokacijske odnosno građevinske dozvole. Spremamo se za scenario da otpad ide na Trgovsku goru“, rekao je on.
Lebegner kaže da će BiH biti uklјučena kad počne postupak skropinga, kad se susjedne zemlјe pitaju da daju svoje prijedloge.
„Bilo je više sastanaka sa ekspertima iz BiH, komunikacija traje a službena će biti vjerovatno početkom iduće godine“, kaže on.
Lebegner kaže da Hrvatska nema rezervni plan za lokaciju skladišta odnosno da će rezultati istraživanja pokazati kako da se projektuje objekat skladišta koji će izdržati 30 godina.
Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane krško skladišti na lokaciji Čerkezovac, u opštini Dvor na samoj granici sa BiH.