U Hašanima rodnom mjestu književnika Branka Ćopića danas je održana manifestacija „Ćopićevim stazama djetinjstva“.
U učionici na otvorenom kod obnovljene Ćopićeve kuće o njegovom životu i djelu govorili su pisci Mihajlo Orlović, Jovan Šekerović, Vasilije Karan, Jovo Čulić i Branka Špirić.
Ćopićeve stihove govorili su učenici Osnovne škole „Branko Ćopić“ Donji Dubovik.
Predsjednik Fondacije „Branko Ćopić“ Mirjana Stojisavljević rekla je da je „Ježeva kućica“ Branka Ćopića književno dobro čovječanstva a ne samo srpskog naroda.
Stojisavljevićeva, koja je doktorirala na romanima Branka Ćopića, kaže da je nad djelom ovog književnog velikana još uvijek tamni oblak.
„Naše društvo još uvijek se nedovoljno bavi Ćopićem. Još uvijek se vrtimo u ugrađenim narativima kad je u pitanju Ćopićeva književna veličina“, rekla je ona.
Ona je istakla da Ćopića nikad ne svrstavaju u najveće srpske pisce.
„Ali gle čuda svrstavaju ga u najčitanije, najprevođenije, kao da te činjenice ništa ne znače. I danas se njegova djela prevode i neka tuđa djeca uče se zavičajnosti i ljubavi prema rodnoj grudi preko „Ježeve kućice“ i „Bašte sljezove boje“, rekla je ona.
Prema njenim riječima odavno nisu štampana sabrana djela Branka Ćopića u integralnom izdanju gdje bi se na prvi pogled stekao uvid o kakvoj se književnoj veličini radi.
Stojisavljevićeva je uručila nagrade učenicima osnovnih škola koje nose Ćopićevo ime za najbolje literarne radove o temi „I ja imam bosonogo djetinjstvo“.
Prvu nagradu osvojio je Danijel Miljatović iz Donjih Agića, drugu Marija Srdić iz Banjaluke i treću Milan Škorić iz Krupe na Uni.
Osim toga, Stojisavljevićeva je uručila blagodarje načelniku opštine Krupa na Uni Mladenu Kljajiću.
Posthumno je blagodarje dodijeljeno Svetozaru Ličini, predsjedniku Fondacije „Branko Ćopić“ od 2002. godine do smrti u julu ove godine.
Načelnik Kljajić rekao je da se manifestacija „Ćopićevim stazama djetinjstva“ u Hašanima održava na Miholjdan, krsnu slavu Ćopića.
„Zahvaljujući vladama Republike Srpske i Srbije kod obnovljene rodne kuće Branka Ćopića završena je učionica na otvorenom“, rekao je on.
Kljajić kaže da su institucije Republike Srpske omogućile obnovu Ćopićeve rodne kuće i spomen- škole, izgradnju mlina djeda Triše i igrališta kod spomen- škole.
„Očekujemo da će već od proljeća u Hašane dolaziti ekskurzije i da će oživjeti Brankova bašta sljezove boje“, kaže Kljajić.
Nakon zvaničnog dijela manifestacije kod piščeve rodne kuće, položeni su vijenci kod biste Branka Ćopića u dvorištu spomen- škole.
Branko Ćopić rođen je 1. januara 1915. godine u Hašanima, a 26. marta 1984. godine izvršio je samoubistvo, skočivši sa mosta na Savi u Beogradu.
Prvu književnu nagradu dobio je 1938. godine od Akademije sedam umjetnosti za kratku priču, 1939. godine dobio je Rakićevu nagradu, a zatim i nagradu Srpske kraljevske akademije 1940. godine.
Njegova antologijska zbirka pripovijedaka „Bašta sljezove boje“ osvojila je Njegoševu nagradu 1972. godine, a NIN-ovu nagradu za najbolji roman dobio je 1958. godine za roman „Ne tuguj, bronzana stražo“.
Od 1968. godine bio je član Srpske akademije nauka i umjetnosti.