Pomoćnik ministra za kulturu Tanja Đaković rekla je danas u Novom Gradu da je obnova legata Milana Karanovića prvi segment projekta „Razvoj kulturnih ruta u Republici Srpskoj kroz obnovu legata i realizaciju novih stalnih postavki o značajnim ličnostima za kulturu Republike Srpske“.
Đakovićeva je nakon sastanka sa direktorom Kulturno – obrazovnog centra Draženom Babićem i autorom monografije o Karanoviću, profesorom Miroslavom Drljačom rekla da je Ministarstvo za obnovu i stalnu postavku legata Milana Karanovića obezbijedilo 30.000 KM te da će projekat biti završen u prvoj polovini iduće godine.
„U pitanju je jedan od naših najznačajnijih etnologa. Legat se sastoji od dokumenata, fotografija, radova, vezova, nošnji. Ukoliko sve to ne bude adekvatno čuvano i obrađeno po muzeoloških standardima biće ugroženo“, rekla je ona.
Prema njenim riječima projektom je planirana obnova, digitalizacija i stalna postavka legata.
Profesor na banjalučkim fakultetima, Filozofskom i Akademiji umjetnosti Miroslav Drljača kaže da je legat presjek života i rada Milana Karanovića.
„Posebno treba istaknuti da su neobjavljeni njegova istraživanja o krsnim slavama i Kosovki mit te još 20 naučnih radova“, rekao je Drljača.
Prema njegovim riječima, uporedo sa obnavljanjem legata biće urađena foto monografija o životu Milana Karanovića i objavljen određen broj neobjavljenih radova.
„U dogledno vrijeme planirano je da se analiziraju i obrade Kosovki miti i njegovi zapisi o krsnim slavama“, objasnio je on.
Direktor Kulturno- obrazovnog centra Dražen Babić rekao je da će stalna postavka legata biti u dijelu prostora Vijećnice u Novom Gradu.
„Kad bude završena obnova i urađena stalna postavka biće zaokružena priča o životu i djelu Milana Karanovića, jednog od najznačajnijih Srba 20. vijeka“, kazao je Babić.
Legat je Zavičajnom muzeju poklonio sin Milana Karanovića, Milenko Karanović 1980. godine.
Legat se sastoji od ličnih i originalnih dokumenata i predmeta, fotografija Milana Karanovića, rukopisa, fragmenata vezova iz Imljana sa kraja 19. i početka 20. vijeka, narodne nošnje iz 1880. godine.
Milan Karanović jedan od najznačajnijih etnologa s početka dvadesetog vijeka, čiji je rad praćen mentorstvom Jovana Cvijića.
Tokom rada u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, od 1920. do 1924. godine Karanović je prikupio veliki broj podataka i objavio brojne radove o načinu života, običajima i mnogim zanimljivostima širom Bosne i Hercegovine.
Karanović je rođen 23. aprila 1882. godine u novogradskom selu Velika Rujiška, a umro je 1955. godine u Sarajevu.
