Članovi Ekspertskog tima BiH danas su nakon posjete lokaciji planiranoj za skladištenje radioaktivnog otpada u opštini Dvor održali pres konferenciju u Novom Gradu.
Načelnik opštine Miroslav Drljača smatra da je planirana lokacija neprihvatljiva i bliža je Novom Gradu nego Dvoru.
„Ja vjerujem da smo došli u situaciju da je ovo jedina lokacija. Vjerujem da će Hrvatska ispoštovati sve međunarodne obaveze prilikom istraživanja i izgradnje, ali to nije najbolja lokacija“, kazao je Drljača.
On kaže da dobrosusjedski odnosi nalažu da se lokacija udalji od granice, te da je za skladište odabran vojni objekat projektovan prije dosta godina i ne za radioaktivni otpad.
„U blizini je devet bunara sa kojih se vodom snabdijeva stanovništvo Novog Grada. Radi o seizmički aktivnom području što je pokazao razorni zemljotres krajem prošle godine. I u Fukošimi je sve rađeno po međunarodnim standardima, a desilo se to što se desilo“, rekao je Drljača.
Profesor Neđo Đurić član tima za geologiju, kaže da bi bilo dobro da timovi s obje strane granice sarađuju u istraživanjima.
„Bolje bi bilo da zajedno radimo. Nekorektno je postaviti takvo skladište u blizini granice. Radi se o seizmički nestabilnom području“, rekao je on.
Đurić je naglasio da planovi Hrvatske o izgradnji odlagališta na lokaciji Trgovska gora predstavljaju opasnost za narednih 300 godina, odnosno 10-12 generacija.
„Ne vidim opasnost za našu generaciju i generaciju naše djece, ali vidim opasnost za narednih 10-12 generacija. Nisam siguran da ćemo imati ovakav nadzor cijelo to vrijeme“, kaže on.
Đurić kaže da će Ekspertski tim raditi profesionalno te da će od Savjeta ministara biti zatraženo da u budžetu za narednu godinu obezbijedi finansijska sredstva za istraživanja.
„Inače od ove priče nema ništa“, zaključio je on.
Ekspert u oblasti regionalne geologije, zemljotresa i seizmičkih istraživanja Hazim Hrvatović smatra da treba ocijeniti seizmičnost područja.
„Treba ocijeniti kolika opasnost prijeti od zemljotresa na tom prostoru što sigurno u tehničkom smislu može imati uticaja na donošenje odluke o samoj lokaciji, odnosno odabiru mjesta gdje će se odlagati radioaktivni otpad. Takođe smo razgovarali u vezi razmjenjivanja informacija sa ekspertima sa Hrvatske strane iz oblasti geologije i seizmo-tektonike i seizmologije . Nadam se da ćemo mi imati priliku da vidimo sve rezultate istraživanja da bi mogli dati konačnu ocjenu sa tehničkog aspekta, kakav je prostor za jedan takav vrlo važan projekat“, rekao je on.
Savjetnik za hidrogeologiju Federalnog zavoda za geologiju Natalija Samardžić kaže da je ulaz prostor bivšeg vojnog skladišta Čerkezovac oko 850 metara od rijeke Une, a objekti planirani za skladište oko tri kilometra.
„Vidjeli smo da je teren pokriven , što znači da su potrebna opsežna bušenja. Najveći problem je blizina rijeke Une koja je veliki recipijent i koja bi bilo kakvu potencijalnu opasnost odnosno incidentnost zagađenja prenijela na velike udaljenosti. S druge strane radi se o veoma neistraženom terenu, tu nije urađena osnovna hidrogeološka karta, dok sa BIH strane nije urađena ni osnovna geološka karta“, kaže ona.
Ekspert za projektovanje i sigurnosne studije objekata za odlaganje radioaktivnog otpada Zoran Drača smatra da bez detaljnog plana i projekta rano diskutovati o tehničkoj prihvatljivosti.
„U principu, ono što mi treba da uradimo kao ekspertski tim jeste da taj projekat i svi prateći istražni radovi budu korektno provedeni i da kao tehnička lica konstatujemo da su te stvari urađeno korektno“, kaže Drača.
On smatra da ovo nije tehničko nego političko-pravno pitanje, ali da bi pravni tim mogao da razgovara ili da bi političari mogli da razgovaraju oni moraju od eksperata dobiti tehničke argumente.
„Čini mi se da na Hrvatskoj strani postoji dobra volja da se dijele informacije , da nam se daju podaci na kraju istražnih radova koji će oni sprovoditi. Mi imamo mogućnost da istažne radove radimo na našoj strani Une i da se upoznamo sa stanjem terena geologije, hidrologije, sizmologije i ostalo“, kaže Drača.
Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nukelarne elektrane Krško kao i postojeći institucionalni otpad skladišti u Čekezovcu, na samoj granici sa BiH.
