IZVOR: GLAS SRPSKE
Domaći eksperti, najvjerovatnije u septembru, odlaze na Trgovsku goru da bi na licu mjesta sagledali šta Hrvatska trenutno radi na toj lokaciji gdje planiraju da skladište radioaktivni otpad i istrošeno gorivo iz Nuklearne elektrane “Krško”, potvrdio je za “Glas Srpske” predsjedavajući Ekspertskog tima Emir Dizdarević.
Dogovor o odlasku u Hrvatsku stručnjaka iz BiH koji su zaduženi da, u što većoj mjeri, prate aktivnosti hrvatskih kolega po ovom pitanju, postignut je početkom jula na sastancima sa, između ostalih, predstavnicima Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva.
Spisak stručnjaka trebalo bi da bude poznat u narednim danima, a dogovor je da ih ide maksimalno deset.
– Očekujem da naši eksperti kažu kada bi mogli ići. Na posljednjem sastanku u Zagrebu, sa predstavnicima tamošnjeg Fonda, je rečeno da se najavimo dvije sedmice ranije, i da što se njih tiče, neće biti problema. Za sada i za ovaj odlazak nam nisu potrebne posebne dozvole sa viših nivoa. Sada je do nas da se usaglasimo ko će ići – rekao je Dizdarević.
Okvirni dogovor je, kako je pojasnio, da dođu na Trgovsku goru, odnosno kod bivše kasarne Čerkezovac do objekata, da vide u kakvom su stanju, da li je i šta rađeno.
– Za sada je izabrana firma za određena hidrogeološka istraživanja i to će nam biti važno, ako i kada počnu sa uzimanjem uzoraka, da dobijemo saglasnost da i naši geolozi budu prisutni kada budu uzimali uzorke tla – istakao je Dizdarević, naglasivši da će veoma važni ulogu u daljem poslu imati i seizmolozi zbog učestalih zemljotresa na užem i širem području. I Hrvatska je, dodao je, angažovala svoje stručnjake da prate seizmološku situaciju.
– Instalirane su neke stanice koje će to da prate. Vjerujem da će i o tome biti riječi na okruglom stolu koji bi u septembru ili oktobru mogao biti u Banjaluci – rekao je Dizdarević.
Govoreći o nekim budućim koracima, kada počne uzimanje uzoraka na toj lokaciji, naglasio je da će im tada trebati određene dozvole kako bi, kada se krene sa bušotinama, bili na licu mjesta.
– Zatražili smo već od viših nivoa vlasti u BiH da se angažuju kako bi dobili dozvole da prisustvujemo uzorkovanju ako se krene sa bušotinama. Planirana je čak bušotina dublja od 150 metara. Na sastanku u Zagrebu nam je rečeno da Fond, koji je operator, ne može da nam samostalno da dozvolu te da to mora da ide preko nadležnih institucija dvije zemlje. U svakom slučaju, tražimo to već sada, kako bismo, ako i kada dođe do toga na Trgovskoj gori, imali sve potrebne dozvole. Naše pravo je da tražimo i očekujemo da ćemo ih i dobiti, ali Hrvatska nije dužna da to odobri – rekao je Dizdarević, koji je i zamjenik direktora Regulatorne agencije za radijacionu i nuklearnu bezbjednost BiH.
Hrvatska je vlasnik polovine elektrane “Krško” u Sloveniji i mora da preuzme pola otpada, a u BiH, osim Ekspertskog, funkcioniše i Pravni tim koji se bavi ovom tematikom. Iz tamošnjeg Fonda za finansiranje razgradnje saopšteno je ranije da će izradu studije opasnosti od potresa na lokaciji skladišta nisko i srednje radioaktivnog otpada obavljati zagrebački Prirodno-matematički fakultet.
Zajednički stav
Stav svih u BiH je da Trgovska gora ne može biti mjesto za skladištenje tog otpada jer je nalazi uz samu granicu i u slivu Une koja je proglašena za zaštićeno područje, a poseban akcenat je na mogućoj ugroženosti zdravlja oko 250.000 stanovnika. Protiv odlagališta na toj lokaciji su građani i vlast s druge strane Une, odnosno u opštini Dvor u Hrvatskoj.
