AGENCIJE
Ovogodišnja tema Svjetskog dana borbe protiv šećerne bolesti (dijabetesa) je, kao i prošle godine, „Porodica i dijabetes“ sa ciljem podizanja svijesti o uticaju koji dijabetes ima na porodice i mrežu podrške oboljelima, kao i promovisanja uloge porodice u njezi, prevenciji i edukaciji o dijabetesu.
Upoznajte dijabetes!
Dijabetes je hronična bolest koja se javlja kada pankreas više nije u stanju da proizvede insulin, ili kada organizam ne može adekvatno da iskoristi postojeći insulin.
Insulin je hormon koji pomaže da glukoza uđe u ćelije, u svrhu proizvodnje energije.
Nemogućnost da proizvede insulin ili da se efektivno iskoristi postojeći insulin, dovodi do povećanog nivoa glukoze u krvi (stanje poznato kao hiperglikemija). Dugoročno visok nivo glukoze u krvi je povezan sa oštećenjem tkiva različitih organa.
Ukoliko se ne liječi, dijabetes može dovesti do ozbiljnih komplikacija, kao što su sljepilo, amputacija, insuficijencija bubrega, infarkt i moždani udar. Dijabetes je bio odgovoran za četiri miliona smrtnih slučajeva u svijetu u 2017. godini!
Najčešći tipovi dijabetesa su:
Tip 1 dijabetesa je najčešće prouzrokovan auto-imunim procesom, koji utiče na ćelije koje proizvode insulin. Razlog nije u potpunosti poznat. Pankreas osobe sa dijabetesom tip 1 proizvodi vrlo malo ili nimalo insulina. Bolest može da utiče na osobe bilo koje životne dobi, ali se najčešće razvija kod djece i mladih. U terapiji ovog tipa dijabetesa se svakodnevno koriste injekcije insulina u cilju kontrolisanja nivoa glukoze u krvi.
Tip 2 dijabetesa se nekada nazivao insulin nezavisni dijabetes ili dijabetes u odrasloj životnoj dobi i odgovoran je za najmanje 90% svih slučajeva dijabetesa. Odlikuje se otpornošću tkiva na insulin i/ili nedostatkom insulina. On se može javiti u bilo kom uzrastu, a nekada ostaje neprimećen dugi niz godina. Dijagnoza se u pojedinim slučajevima postavi tek nakon pojave komplikacija bolesti ili nakon rutinske analize krvi i urina. Često, ali ne uvijek, je povezan sa prekomernom težinom ili gojaznošću, koja sama po sebi može da izazove insulinsku rezistenciju i dovesti do povišenog nivoa glukoze u krvi. Osobe sa dijabetesom tipa 2 često u početku bolesti mogu popraviti svoje stanje putem vežbanja i pravilnom ishranom. Međutim, tokom vremena će se kod većine pojaviti potreba za upotrebom lijekova.
Gestacijski dijabetes (GDM) je oblik dijabetesa koji se manifestuje povišenim nivoom glukoze u krvi tokom trudnoće. On se razvija u jednoj od 25 trudnoća širom svijeta i povezan je sa rizikom od pojave različitih zdravstvenih problema majke i bebe. On obično nestaje nakon trudnoće, ali žene sa GDM i njihova djeca su u povećanom riziku za razvoj dijabetesa 2 kasnije tokom života.
Prevencija dijabetesa tipa 2
Iako postoji niz faktora koji utiču na razvoj dijabetesa tipa 2, evidentno je da najveći uticaj ima neadekvatni životni stil i ponašanje, i to najčešće nepravilna ishrana i neaktivni (sedentarni) način života. Randomizirane kontrolisane studije iz raznih zemalja, uključujući Finsku, SAD, Kinu i Indiju, dokazale su da promjena načina života koja uključuje fizičku aktivnost i zdrav način ishrane može odložiti ili sprečiti pojavu dijabetesa tipa 2.
Preporuke za zdrav način života:
- Ne preskačite doručak, trudite se da imate pet obroka dnevno.
- Jedite pet porcija voća i povrća svakog dana.
- Jedite orašaste plodove, svježe voće, ili nezaslađeni jogurt za užinu.
- Birajte posno živinsko meso ili ribu umjesto crvenog ili prerađenog mesa.
- Uzmite nezaslađene posne namaze, umesto čokoladnog krema ili džema.
- Birajte hljeb ili pastu od integralnih žitarica.
- Birajte nezasićene masti (maslinovo ulje, ulje repice, susamovo, sjemenki grožđa) umjesto zasićenih masti (maslac, životinjske masti).
- Izbjegavajte konzumiranje alkoholnih pića.
- Preporučuje se umjerena fizička aktivnost najmanje tri do pet dana u nedelji, u trajanju najmanje 30-45 minuta dnevno.
- Upoznajte vaš rizik za dijabetes tip 2, putem upitnika ili odlaskom kod izabranog lekara!
Kontrola dijabetesa
Iako je dijabetes hronična, progresivna bolest, ljudi sa dijabetesom mogu da žive dug i zdrav život ukoliko dobro upravljaju dijabetesom. Ovo uključuje kontrolu ne samo nivoa glukoze u krvi nego i drugih faktora rizika, kao što su visok krvni pritisak i visok nivo holesterola u krvi.
Dobra kontrola dijabetesa, odlaganje ili izbegavanje komplikacija povezanih sa dijabetesom se obezbjeđuje adekvatnom ishranom, redovnom fizičkom aktivnošću i pravilnom upotrebom lijekova. Osobama sa dijabetesom je neophodna dostupnost zdravstvene zaštite i redovne posjete ljekaru. Ljudi sa dijabetesom tipa 1 zahtjevaju svakodnevno liječenje insulinom, kao i redovno praćenje nivoa glukoze u krvi.
Pravilna ishrana za osobe sa dijabetesom uključuje smanjenu količinu kalorija kod osoba koje su gojazne, zamjenu zasićenih masti u ishrani nezasićenim, unos dijetnih vlakana i izbegavanje upotrebe duvana, alkohola i šećera.
Fizička aktivnost je najefikasnija kada sadrži kombinaciju aerobne fiziče aktivnosti (npr. trčanje, plivanje, vožnja bicikla) i treninga snage. Važno je da intenzitet i vrsta aktivnosti budu prilagođeni opštem stanju osobe.
Dijagnoza dijabetesa može opteretiti pojedinca i porodice
Najnovija istraživanja Međunarodne federacije za dijabetes (IDF), su pokazala da polovina ljudi koji žive sa dijabetesom (51%) smatra da je njihova dijagnoza opteretila njihove porodice.
Porodice imaju značajnu ulogu u pružanju podrške osobama sa dijabetesom, te im je potrebna adekvatna pomoć i edukacija, kako bi se oslobodili emocionalnih pritisaka koje dijagnoza dijabetesa može donijeti.
U svijetu, samo jedna od četiri porodice ima pristup programima edukacije u vezi sa dijabetesom. Važno je da zajednice povećaju napore kako bi se obezbijedio bolji pristup dijagnostici i liječenju, kao i pravovremeno i adekvatno informisanje porodica.
