Sa sankcijama će, ne postupe li adekvatno u slučajevima porodičnog nasilja, biti suočeni i zdravstveni i prosvjetni radnici, kao i policajci.
Zaključuje se to uvidom u Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, koji je nedavno usvojila Vlada RS.
U tom zakonskom rješenju navedeno je da će novčanom kaznom od 300 do 900 KM biti kažnjen građanin koji ne prijavi nasilje u porodici.
Kako je definisano, članovi porodice, subjekti zaštite te zaposleni u obrazovnim, socijalnim i zdravstvenim ustanovama, kao i svaki građanin, dužni su policiji prijaviti odmah nakon saznanja da je počinjeno nasilje u porodici.
„Novčanom kaznom od 1.000 do 3.000 KM biće kažnjen za prekršaj zaposleni u obrazovnoj, socijalnoj i zdravstvenoj ustanovi koji ne prijavi nasilje u porodici. Kaznom od 300 do 900 KM biće kažnjen član porodice ili porodične zajednice koji ne prijavi nasilje u porodici izvršeno prema djetetu, osim u slučaju kada je i sam žrtva nasilja u porodici. Policajac koji ne postupi u skladu s obavezama iz ovog zakona po prijavi nasilja u porodici biće kažnjen u skladu sa zakonom kojim se uređuje oblast policije i unutrašnjih poslova“, navodi se u ovom dokumentu.
Nakon prijave, policajac je dužan da odmah o tome obavijesti centar za socijalni rad, koji će potom, između ostalog, pružiti socijalnu zaštitu i psihosocijalnu pomoć žrtvi.
„Zdravstvena ustanova omogućiće žrtvi besplatan ljekarski pregled radi utvrđivanja postojanja povreda fizičkog ili psihičkog integriteta“, piše u nacrtu.
Kako je propisano, po svakoj prijavi nasilja u porodici obavezna je procjena rizika. Policajac je radi na osnovu niza parametara, poput toga da li je nasilnik ranije bio nasilan. Utvrđuje se i da li je osumnjičeni prijetio ubistvom ili samoubistvom, kao i da li ima oružje te da li je mentalno bolestan ili zloupotrebljava psihoaktivne supstance i slično.
Aleksandra Petrić, izvršna direktorica Fondacije „Udružene žene“ Banjaluka, pozdravlja ovo zakonsko rješenje.
„Zakon je značajno usmjeren na usklađivanje s međunarodnim standardima, što je bilo i naše višegodišnje zalaganje“, navela je Petrićeva za „Nezavisne“.
Ističe da ovaj zakon prepoznaje i obavezu da, pri prvom kontaktu sa žrtvom, sve institucije obavezno informišu žrtvu o svim njenim pravima u smislu zaštite. Petrićeva podržava i to što je u ovom zakonskom rješenju definisana odgovornost svih karika u lancu nadležnih institucija.
„Dakle, to podiže ozbiljnost samog problema u društvenom kontekstu, na način da se nasilje u porodici posmatra kao ozbiljno djelo, za koje svi kao društvo snose odgovornost“, rekla je Petrićeva.
Spasoje Vasiljević, predsjednik Aktiva direktora srednjih škola regije Doboj, ističe da je jasna procedura prosvjetnih radnika kada im se, recimo, učenik povjeri o porodičnom nasilju.
„Mi teško dolazimo do informacija kada je riječ o nasilju u porodici. Naravno, u slučaju kada se učenici povjere, recimo, psihologu, prirodno je da to prijavimo nadležnim službama“, rekao je Vasiljević.
Iz Ministarstva porodice, omladine i sporta RS ističu da se izmjenama ovog zakona svako nasilje u porodici tretira kao krivično djelo.
„Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici žrtvi se obezbjeđuje hitna neophodna zaštita u vidu izricanja hitnih mjera zaštite, a u narednom periodu od 30 dana mogu se izreći, ako za to postoje osnovi, zaštitne mjere kojima se obezbjeđuje produženje trajanja te zaštite“, kažu iz resornog ministarstva.