Iznalaženje rješenja koje, kako je rekao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić „ne leži ni u našim mitovima i sukobima, ali ni u odricanju od nacionalnih interesa na Kosovu i Metohiji”, započela je radna grupa kojoj je Šef Kancelarije za Kosmet, Marko Đurić saopštio da im je zadatak da povedu realan dijalog.
Đurić je naglasio da će pokušati da podstaknu i one koji do sada nisu u javnosti iznosili svoje stavove o različitim aspektima kosovsko-metohijskih pitanja.
„Radna grupa treba da podrži predsjednika i Vladu u jednom od najtežih poslova sa kojima se Srbija suočila poslednjih godina. Predsjednik Aleksandar Vučić, koji je inicirao ovaj dijalog, insistira da se on vodi na više nivoa, da bude odgovoran i da ima jasno definisane ciljeve, ali da je jedan od imperativa da bude vođen u okvirima realnog, sa jasno definisanim ciljevima koji vode u budućnost, a ne u sukobe“, dodao je Đurić.
U narednih nekoliko mjeseci, državne institucije, akademska javnost i organizacije građanskog društva, daće svoje mišljenje o nečemu, o čemu je predsjednik Srbije, na neki način, već odlučio, smatraju analitičari. Sama preambula „da se mi odričemo naših mitova“ znači da se ipak ne vodi opšti, nego dijalog zasnovan na toj pretpostavci.
Politički analitičar Cvijetin Milivojević ističe da je Srpska pravoslavna crkva jedina rekla da će učestvovati u dijalogu.
„Ali, poslije toga je krenula ona čuvena rečenica zbog koje vlast praktički ignoriše predstavnike SPC, a to je da Kosovo ni po koju cijenu ne smije biti otuđeno od Srbije“, naglasio je Milivojević.
Vučićeva premisa, ali i najave kako će se suočiti sa teškom odlukom, ukazuju da će prijedlog rješenja biti neka vrsta podjele Kosmeta.
„U ovom trenutku drugog rješenja osim ovog nema. Ali, ne na način na koji to vidi Priština, a to je da se sjever Kosova, gdje Srbi čine skoro sto odstotnu većinu, da u zamjenu za još jedan dio svoje teritorije – juga Srbije koji Albanci zovu Preševska dolina“, kaže Milivojević.
Prijedlog o tome, koliko Kosmeta je Srbija spremna da se odrekne, i dalje mora da prođe sud građana od kojih, prema istraživanjima, najmanje tri četvrtine ne želi da se odrekne Kosova i Metohije.
