Detaljni izvještaj na 35 stranica objavljen je četvrtu godinu zaredom, a kako navode iz ove Agencije, na ovaj način se građani upoznavaju sa bebjednosnom situacijom u Hrvatskoj, ali i u zemljama okruženja. U izvještaju koji obuhvata period druge polovine prošle i prve polovine tekuće godine, poseban dio posvećen je problemu “radikalnog islamizma“ uz napomenu da ovaj problem nije privukao veći odziv.
Izvještaj je objavljen u vrijeme brojnih debata o opravdanosti i utemeljenosti izjava visokih hrvatskih funkcionera, u prvom redu predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, koji govore o porastu broja ljudi s radikalnim namjerama – posebno u Bosni i Hercegovini.
“S obzirom na dobar ugled, položaj i prava muslimanske zajednice, radikalni islamizam u Republici Hrvatskoj nije naišao na veći odziv. Broj sljedbenika salafizma u Hrvatskoj je vrlo mali i čini ga nekoliko desetina osoba koji ne pozivaju na nasilje“, navodi se u izvještaju Bezbjednosno-obavještajne agencije.
U državama hrvatskog jugoistočnog susjedstva trenutno ima više od 10.000 sljedbenika salafizma okupljenih u više desetina tzv. paradžemata i nekoliko enklava, piše u nastavku izvještaja.
“Pri tome, pripadnici tzv. političkog salafizma ne zagovaraju nasilje, dok pripadnici tzv. džihadističkog i takfirskog salafizma odobravaju terorističke napade. Uz to, ne priznaju stajališta službenih islamskih zajednica, zakone ni demokratsku vlast države domaćina. Porast broja sljedbenika salafizma vidljiv je i u zapadnoevropskim državama. Na primjer, njemačka bezbjednosna služba objavila je da je u Njemačkoj broj sljedbenika salafizma porastao s 8350 u 2015. na 9700 u 2016. godini“, piše u izvještaju.
Bezbjednosno-obavještajna agencija je centralno državno tijelo Republike Hrvatske odgovorno za prikupljanje, analizu, obradu i ocjenu podataka koji su od značaja za nacionalnu bezbjednost.
