Prema riječima Karana, pokazalo se da, bez obzira na rezultate dosadašnjeg velikog broja humanitarnih akcija prikupljanja donatorskih i novčanih sredstava, u nekim slučajevima te aktivnosti nisu bile adekvatne – jer nije prikupljeno dovoljno novca i nisu bile organizovane dovoljno brzo.
On je naglasio da su situacije koje su imale tragične ishode opredijelile predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, kao ustavnog predlagača, da se sistemski i normativno pristupi humanitarnim i donatorskim aktivnostima.
– Želimo da ubuduće za sve slučajeve teških oboljenja, kada budu iscrpljene sve mogućnosti u zdravstvenim ustanovama u Srpskoj i onima sa kojima Fond zdravstvenog osiguranja ima ugovor, možemo brzo i adekvatno reagovati, a da već imamo raspoloživa sredstva – rekao je Karan.
On je naveo da je javna rasprava o Nacrtu zakona o fondu solidarnosti izazvala veliko interesovanje, ali i pokrenula brojna pitanja i pokazala koliko široku oblast otvara.
– Nemoguće je da ovaj zakon, ili bilo koji drugi riješi sva pitanja. Sva ta pitanja riješena su postojećim zdravstvenim sistemom, ali nedovoljno, posebno kada je riječ o palijativnoj njezi – ko će pripremiti roditelja i dijete i brinuti o njima dok traje taj proces. Ipak, ovaj zakon neće u potpunosti riješiti ta pitanja. Ovo je jedan dio koji se odnosi na teška oboljenja za koja nije moguće postaviti dijagnozu i liječiti ih na našim prostorima – naveo je Karan.
On je naveo da je javna rasprava otvorila i pitanja da li će biti obuhvaćena samo osobe do 18 godina, šta sa starijima, šta u slučaju da liječenje počinje kada je dijete mlađe od 18 godina a proces traje i poslije osamnaeste godine, da li su izvori finansiranja stabilni i dovoljni, način na koji će sredstva biti odobravana.
– Sredstva fonda biće odobravana samo u slučaju da je predloženo liječenje naučno dokazano. Za klinike koje imaju eksperimentalna liječenja sredstva će biti odobrena u slučaju da ne postoji klinika koja ima metode zasnovane na naučnim dokazima. Predložena rješenja treba da sadrže dokaz da će tretman produžiti ili poboljšati kvalitet života – pojasnio je Karan.
On je rekao da će u narednom periodu Fond zdravstvenog osiguranja, koji će biti kompletna logistika, napraviti evidenciju klinika i ustanova u svijetu koje pružaju takve usluge.
– To će omogućiti da, kad se obrate, roditelji već imaju više informacija i ne gube dragocjeno vrijeme – dodao je Karan.
On je napomenuo da će, uz zakonsko rješenje, biti neophodno usvojiti i podzakonska akta, pravilnik koji će precizno definisati proceduru.
Karan je ponovio da će u fond solidarnosti biti izdvajano 0,25 od neto plate na bazi solidarnosti, što je oko dvije KM na nivou prosječne plate u Srpskoj, zatim poseban doprinos opština i gradova, dok donacije mogu uplatiti sve organizacije, institucije, preduzeća i pojedinci.
– Nemamo potpune procjene koliko će to biti. Samo od 0,25 odsto izdvajanja neto plata zaposlenih u Srpskoj to je od šest do 6,5 miliona. Druge projekcije ne možemo davati. Da li će to biti dovoljno teško je izračunati – napominje Karan.
On je podsjetio da je Fond zdravstvenog osiguranja Srpske prošle godine za ove namjene izdvojio dva miliona KM, a pretprošle godine jedan milion KM, što nije dovoljno i odnosi se samo na participaciju.
– Tokom pripreme zakonskog rješenja i tokom javne rasprave čuli smo od roditelja obljele djece da su prolazili golgotu prilkom prikupljanja sredstava. Zato ne želimo da se oni, uz sve probleme koje imaju, bave i time – rekao je Karan.
On je naveo da će sredstva biti odobravana i za pratnju, roditelja i stručnog saradnika koji će pomoći prilikom smještaja i u rješavanju administrativnih barijera i o svemu podnositi izvještaj.
Karan smatra da će fond solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu, osim što će omogućiti sredstva za liječenje, značiti i to da djeca i njihovi roditelji nisu sami, da imaju podršku, te poručio da je djeci potrebna briga cijelog društva.
