Radna grupa za praćenje stanja i aktivnosti u vezi sa mogućom izgradom odlagališta radioaktivnog otpada na lokaciji Trgovska gora pozvala je danas Savjet ministara BiH da od vlasti Hrvatske zatraži izuzimanje te lokacije, izjavila je u Sarajevu predsjedavjuća ove radne grupe Srebrenka Golić.
Golićeva, koja je ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, istakla je da je Radna grupa danas donijela zaključak da pitanje odlaganja nuklearnog otpada na lokaciji Trgovska gora bude jedna od tačaka na zajedničkoj sjednici Savjeta ministara BiH i Vlade Hrvatske 6. jula.
„Sljedeći zaključak je da se zadužuju institucije BiH da postupaju isključivo u skladu sa Rezolucijom o neprihvatanju izgradnje skladišta i odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskog gori koju je jednoglasno usvojila Parlamentarna skupština BiH i da ovaj dokument uruče Vladi Hrvatske“, rekla je Golićeva.
Na današnjoj sjednici Radne grupe u Sarajevu zaključeno je i da institucije Republike Srpske i Federacije BiH pokrenu postupak zaštite ugroženog područja kao nacionalnog parka ili parka prirode, s obzirom da je rijeka Una i to granično područje sa Hrvatskoj prirodni rezervat.
„Zadužili smo sve članove Radne grupe, odnosno poslanike i delegate, da od Savjeta ministara zatraže izvještaj sa zajedničke sjednice Vlade Hrvatske i Savjeta ministara BiH i da se informišu šta je učinjeno u vezi se sprovođenjem Rezolucije Parlamentarne skupštine BiH“, rekla je Golićeva.
Radna grupa traži i da se o neprihvatanju izgradnje odlagališta nuklearnog otpada na graničnom području BiH i Hrvatske diplomatskim putem obavijesti Slovenija.
Na današnjem sastanku članovi Radne grupe zatražili su da Savjet ministara BiH ispita zbog čega do danas nije došlo do potpisivanja Strateške procjene uticaja na okolinu/, kojeg su Republika Srpska i Federacije BiH usvojile još 2015. godine.
„Tražimo da se ispita zbog čega još nije dostavljen SEA protokol kako bi BiH mogla preduzimati aktivnosti predviđene ovim dokumentom. Napominjem da je Espo konvencija ratifikovana i u daljim koracima, prema toj konvenciji, ukoliko dođe do sljedećih aktivnosti Hrvatske, imamo puno pravo da djelujemo“, rekla je Golićeva.
Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske istakla je da bi eventualno odlaganje nuklearnog otpada na lokalitetu Trgovska gora ugrozilo 230.000 ljudi, jer se stanovništvo bavi uglavnom stočarstvom, pčelarstvom i zemljoradnjom, te bi njihovi proizvodi bili praktično neupotrebljivi.
Ona je dodala da bi vlasti Hrvatske mogle da nađu i neku drugi neperspektivnu lokaciju koju je koristila bivša JNA za odlaganje nuklearnog otpada, a koja ne bi ugrozila vodotoke i stanovništvo.
Golićeva je na novinarsko pitanje da li se već odlaže nuklearni otpad u Trgovskoj gori odgovorila da, prema infomacijama eksperata Agencije za radijacionu i nuklearnu bezbjednost BiH, nije zabilježeno povećano zračenje.
Član Radne grupe za praćenje stanja i aktivnosti u vezi sa mogućom izgradom odlagališta radioaktivnog otpada na lokaciji Trgovska gora Jasmin Emrić naglasio je da je najvažnije da Savjet ministara BiH na zajedničkoj sjednici sa hrvatskom Vladom ukaže da pitanje eventualnog odlaganja nuklearnog otpada na granici unosi nemir među građane BiH.
Parlament BiH je u maju prošle godine usvojio Rezoluciju o neprihvatanju izgradnje skladišta i odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori u neposrednoj blizini granice sa BiH.
Hrvatska namjerava da otpad niske i srednje radioaktivnosti odlaže na nekadašnjem vojnom objektu „Čerkezovac“, gdje postoje vojni objekti nekadašnje JNA ukopani u Trgovskoj gori.
Prema Strategiji zbrinjavanja radioaktivnog otpada Hrvatske koja je usvojena prije nekoliko godina, predviđa se da sav nuklearni otpad u toj zemlji, kao i dio iz Nuklearne elektrane Krško zbrinjava na jednoj lokaciji, odnosno Trgovskoj gori.
