Evropska unija (EU) pozvala je vlasti BiH da ne ugrožavaju produženi aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom, za koji ističu da je važan za sprovođenje Reformske agende EU, potvrđeno je „Nezavisnim“ u Delegaciji EU u Sarajevu.
„Uvjereni smo da će vlasti prepoznati ozbiljnost situacije i da će postići zadovoljavajući kompromis kako bi nastavile sa reformama. Program MMF-a je veoma važan stup Reformske agende, koji vodi i pruža podršku reformskim naporima zemlje“, naveli su oni.
Podsjetili su da je 20. septembra 2016. godine Savjet za opšte poslove EU na tački posvećenoj BiH pozdravio značajan napredak u sprovođenju Reformske agende. Nakon toga je Savjet pozvao EU da podnese svoje mišljenje o aplikaciji za članstvo zemlje.
„Nastavljen napredak u sprovođenju Reformske agende je važan za put zemlje ka EU. Savjet je pozvao BiH da nastavi sa naporima na osiguravanju efikasnog sprovođenja Reformske agende u bliskoj saradnji s EU, međunarodnim finansijskim institucijama i međunarodnim partnerima, kao i sa građanskim društvom“, naveli su oni.
Dodali su da reforme za modernizaciju bh. ekonomije i poboljšanje socioekonomske situacije građana nemaju alternativu.
„Puno toga smo postigli u proteklih godinu i po dana, ali preostalo je da se urade još mnoge stvari“, istakli su.
Inače, kako smo nezvanično saznali u diplomatskim krugovima, pojedine zemlje članice EU su u stalnoj komunikaciji sa Bakirom Izetbegovićem, bošnjačkim članom Predsjedništva BiH, od kojeg traže da ne podnose zahtjev za reviziju presude BiH protiv Srbije.
„Mnoge evropske zemlje ovaj potez vide kao direktan izazov EU jer potkopava napredak koji je postignut u Reformskoj agendi. Mnogi čak smatraju da je ovo pitanje opasnije i potencijalno više destabilišuće od referenduma o Danu Republike, ali ne žele o tome javno govoriti da se ne stekne pogrešan utisak da su oni protiv traženja pravde za žrtve“, objasnio nam je naš izvor.
Podsjećanja radi, važan dio Reformske agende su aranžman sa MMF-om i projekti uz pomoć Svjetske banke koji imaju za cilj popravljanje ekonomsko-socijalnog položaja BiH. Dio ove agende za koju je zadužen MMF uglavnom se bavi finansijskim sistemom i bankarskim sektorom, kao i poboljšanjem kreditne sposobnosti BiH za uzimanje razvojnih kredita, poput onih za izgradnju mreže autoputeva, dok se Svjetska banka bavi popravljanjem efikasnosti administracije, ekonomskim sektorima i reformama za popravljanje poslovnog okruženja.
Tatjana Proskurjakova, direktorica Svjetske banke, nedavno je „Nezavisnim novinama“ rekla da nema direktne veze između aranžmana sa MMF-om i projekata Svjetske banke, ali da bi prekidanje aranžmana s MMF-om značilo da su reforme stale što bi se, upozorila je, odrazilo na programe banke u BiH.
Podsjećanja radi, vlasti u BiH ističu da je aranžman pred raskidom, ali krivicu za to prebacuju jedni na druge.
Najveća, ali ne i jedina prepreka za dobijanje druge tranše produženog aranžmana je usvajanje Zakona o akcizama BiH.