Zakonom je predviđeno da udaljavanje može da traje 48 časova i to može da odredi policijski službenik, a potom na prijedlog javnog tužioca, sud može da odredi da se hitna mjera produži još 30 dana.
Žrtvi se daje mogućnost 32 dana da se oporavi i na neki način osamostali, da bude zaštićena u tom periodu. Ukoliko dođe do kršenja hitne mjere, može da se izrekne kazna zatvora do 60 dana u prekršajnom postupku.
Zakon predviđa i koordinaciju svih organa u sprečavanju nasilja u porodici i policije, tužilaštva, sudova, centara za socijalni rad.
Novi zakon uvodi i veće odgovornosti i profesionalno-disciplinsku odgovornost za službenike koji ne budu postupali u skladu sa zakonom.
Pooštren je režim sankcija za odgovorne u Centru za socijalni rad koji krše zakon, a predviđene su i novčane kazne.
Za službeno lice koje zna za nasilje, a ne reaguje na njega, predviđena je prekršajna kazna.
Evidencija o nasilnicma i žrtvama, kao i okolnostima nasilja čuva se deset godina.
Poslanici su izglasali i izmjene Krivičnog zakonika kojima se uvodi novo krivično djelo prema kojem se kažnjava negiranje genocida i ratnih zločina.
Neophodno je da genocid ili ratni zločin budu utvrđeni pravosnažnom presudom suda u Srbiji ili Međunarodnog krivičnog suda. Na ovaj način se ispunjava obaveza iz odluke Savjeta EU.
Najveće izmjene tiču se krivičnih djela u privredi, a uvedena su i nova krivična djela, poput proganjanja – ugrožavanja nečije sigurnosti putem društvenih mreža, a postoji i krivično djelo prinudno zaključivanje braka.
Pod progonjenjem se smatra da pojedinac koji je dao sebi slobodu da bilo nepoznatu ili poznatu osobu uhodi, šalje joj pisma ili poruke različitog karaktera i slično.
Kada je riječ o krivičnim djelima protiv privrede, sedam je novih – prevare u obavljanju privredne djelatnosti, zloupotreba povjerenja u obavljanju privredne djelatnosti i zloupotrebe u postupku privatizacije.
