
U Srbiji, kod Spomen-kosturnice branilaca Beograda, biće položeni vijenci i odata počast svim stradalim vojnicima i civilima. Prethodno će biti odata pošta francuskim vojnicima koji su poginuli u Srbiji a zatim i ruskim, italijanskim i vojnicima zemalja Komonvelta, dok će na Spomenik neznanom junaku na Avali vijenac položiti predsjednik Srbije.
Prije 98 godina, Veliki rat okončan je potpisivanjem primirja u specijalnom vagonu maršala Ferdinanda Foša, u šumi kod grada Kompienj. Taj dan danas obilježava se u cijeloj Evropi, zemlje Komonvelta ga obilježavaju kao Dan sjećanja, a Amerikanci kao Dan veterana.
U Francuskoj, na primjer, odaje se pošta i vojnicima poginulim u Drugom svjetskom ratu ali i u noviijim sukobima.
Kristin Moro, ambasadorka Francuske u Srbiji kaže da svi gradovi i sva sela obilježavaju 11. novembar i svi se sjećaju svojih mrtvih.
„U svakom selu ćete naći spoemnik posvećen tim žrtvama. Svečanostima prisustvuju vojne i civilne vlasti, nekadašnji ratnici ali i građani. U obavezi smo da prenesemo mladima to sećanje jer i danas treba da smo večno zahvalni žrtvama i da budemo svjesni da će, na žalost, uvijek biti potrebe da žrtvujemo svoj život za svoju domovinu“, rekla je ambasadorka Moro.
Srbija Dan primirja obilježava od 2012. godine. Prethodno, taj datum, u Srbiji obilježavao se od 1919. godine, sve do početka Drugog svejtskog rata. Da bi ponovo gradili kulturu sjećanja, smatraju istoričari, potrebno je u cio proces više uključiti obrazovni sistem ali i ustanove kulture.
„Ako se budemo zadržali na manifestacionom momentu nećemo doći do suštine, a to je obrazovanje i kulutra. Nedostaje nam znanje koje je stereoptipno znanje o velikim bitkama, velikim pobjedama i porazima i velikim stradanjima ali Prvi svjetski rat je složena pojava, složen proces koji je trajao četiri godie i bio prvi veliki globalni, totalni rat“, objašnjava istoričar Dejan Ristić.
Ono što se promijenilo u odnosu na period neposredno poslije rata, jeste to što se danas odaje pošta žrtvama i na pobjedničkoj i na gubitničkoj strani.
„Za istorijske neprijatelje, kao što su bile, na primjer, Francuska i Njemačka, bitka kao što je Verdanska, čiju stogodišnjicu obilježavamo ove godine, postala je simbol pomirenja. Treba da se setimo slike kancelara Kola i predsjednika Miterana koji su s rukom u ruci obilježeli stradanje u Verdanskoj bici. U toj bici je bilo 700.000 žrtava, ravnopravo i na francuskoj i na njemačkoj strani“, rekla je Moro.
Od 1914. do 1918. godine poginulo između 15 i 20 miliona ljudi. Tokom Prvog svjetskog rata, Srbija je izgubila trećinu stanovništa. Primirje koje je potpisano 11. novembra bilo je na snazi sve do zaključivanja konačnog mirovnog sporazuma u Versaju, 28. juna 1919. godine.