Riječ je o prevremenim parlamentarnim izborima, koji su raspisani nakon pada vlade na čelu sa nestranačkim premijerom Tihomirom Oreškovićem, kanadskog biznismena hrvatskog porijekla, ali i promejna na vrhu vladajuće HDZ, kada je evroparlamentarac Andrej Plenković na toj poziciji zamijenio Tomislava Karamarka.
Zastupnici Hrvatskog sabora se biraju neposredno, tajnim glasanjem po sistemu da svaka stranka, odnosno kandidat imaju pravo na broj parlamentarnih mandata srazmerno broju dobijenih glasova.
Izborni prag iznosi pet posto.
U Sabor se bira 140 zastupnika sa teritorije Hrvatske, koji je podjeljen na 10 izbornih jedinica, a iz svake izborne jedinice se bira po 14 zastupnika.
Na izborima učestvuje 177 kandidatskih lista, od čega su 174 stranačke, a tri su nezavisne.
U birački spisak je upisano 3.799.609, od kojih je 59.409 iz dijaspore, najviše u BiH, Nemačkoj, u Srbiji, u Švajcarskoj i Austriji.
Dijaspora će glasati u 11. izbornoj jedinici, dok pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo glasanja za osam svojih zastupnika u 12. izbornoj jedinici.
Inače, hrvatsko društvo je, po ocjeni analitičara, više nego ikad duboko podjeljeno na dva poltička bloka – HDZ i SDP (Narodna koalicija).
HDZ na čelu sa Plenkovićem je predvodnik desnog centra i na svojoj listi pored kandidata Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) nalaze se i kandidati manjih stranaka kao što su HSLS i HRAST.
Koaliciju lijevog centra „Narodna koalicija“ predvodi Socijaldemokratska partija (SDP) u kojoj su SDP, Hrvatska narodna stranka (HNS), Hrvatska seljačka stranka (HŠ) i Hrvatska stranka umirovljenika (HSU).
Između ta dva politička bloka pozicionirana je nezavisna lista „Most“, koju predvodi Božo Petrov, koji zajedno sa HDZ-om čini aktuelnu vlast.
Nakon žestoke kampanje, istraživanja javnog mnjenja su pokazala da će rezultat biti veoma tijesan, s tim da ovog puta Narodna koalicija na čelu s Milanovićem ima određenu prednost u odnosu na vladajući HDZ a, kao I na novembarskim izborima, slijedi ih „Most“.
Izbornu kampanju obilježile su brojne uvrede, međusobna omalovažavanja lidera i kandidata sa izbornih lista, posebno ličnih napada između dva vodeća politička bloka.
Kampanju su obilježili i zaoštreni odnosi sa Srbijom sa kojom je razmjenjeno nekoliko protestnih nota i pokušajem zvaničnog Zagreba da blokira pregovore Srbije o priključenju EU.
Iako, međutim, mnogi analitičari i bivši visoki zvaničnici ne isključuju mogućnost osnivanja takozvane velike koalicije, SDP-HDZ, dio njih, pak, smatra da je malo vjerovatno da će se dogoditi tako nešto.
Uobičajno izbornu kampnju je vodila i Katolička crkva u Hrvatskoj, a pojedini sveštenici se nisu libili da sa oltara poručuju vjernicima za koga treba da glasaju.
