– U Novom Gradu je registrovano 328 pacijenata oboljelih od raka, od kojih je 80 registrovano prošle godine.
Direktor Doma zdravlja Zoran Rađenović kaže je u našoj opštini 241 pacijent sa dijagnozom zloćudnog i 87 sa dijagnozom dobroćudnog raka.
Prema njegovim riječima, u ovoj zdravstvenoj ustanovi, od 2008. godine se provodi program prevencije masovnih nezaraznih bolesti a rade se mjerenja krvnog pritiska, laboratorijska analiza nivoa šećera u krvi, laboratorijska analiza nivoa holesterola u krvi, mjerenja tjelesne težine i visine, evidencija pušačkog statusa, papa test, palpacija dojke, mamografija, digitorektalni pregledi, pregled stolice na okultno krvarenje.
Rađenović kaže da je uz podršku opštine Novi Grad rađen ultrazvučni skrining promjena štitne žlijezde kojim je bilo obuhvaćeno 600 pacijenata a njih oko 65 odsto je imalo neke od promjena.
Danas se obilježava Svjetski dan borbe protiv raka, kako bi se podigla svijest o oboljenjima od raka, njihovoj prevenciji, dijagnosticiranju i liječenju.
Rak je jedan od vodećih uzroka smrti i bolesti, odgovoran za 18,1 miliona novih slučajeva oboljelih i 9,6 miliona smrtnih slučajeva prema posljednjim izvještajima.
U svijetu, jedna od šest osoba umire od posljedica raka a oko 70% smrtnih slučajeva od raka javlja u zemljama sa niskim ili srednjim stopama dohotka.
Rak je zajednički naziv za veliku grupu bolesti koje mogu zahvatiti bilo koji organ. Najbitnija karakteristika je ubrzano stvaranje abnormalnih stanica koje prerastaju svoje uobičajeno okruženje i mogu se proširiti (metastazirati) na druge organe, što je najčešći uzrok smrti kod oboljelih osoba. Ukoliko se dovoljno rano otkrije, veće su šanse za ozdravljenje.
Kako bi se smanjio rizik obolijevanja od zloćudnih bolesti Međunarodna agencija za istraživanje raka preporučuje na primarnom nivou, izbjegavanje pušenja i duhanskog dima, redovito bavljenje tjelesnom aktivnošću i održavanje normalne tjelesne težine, umjerenost u alkoholu te zdravu prehranu uz dovoljno voća i povrća.
Uzroci najveće smrtnosti kod muškaraca su rak pluća i bronha, prostate i debelog crijeva, a kod žena prednjače maligne neoplazme dojke, bronha i pluća te jetre i intrahepatalnih žučnih vodova.
Šta možete učiniti?
I mi sami možemo mnogo učiniti za sebe i druge tako da promijenimo loše životne navike i smanjimo rizik od obolijevanja.
Da bismo smanjili rizik od raka Europski kodeks preporučuje da preduzmemo 12 koraka koji nam u tome mogu pomoći:
1. Ne pušiti,
2. Ne izlagati se duhanskom dimu u svom domu ili na radnom mjestu,
3. Održavati prikladnu tjelesnu težinu,
4. Hraniti se zdravo,
5. Vježbati i kretati se,
6. Ako konzumirate alkohol, smanjite unos i budite umjereni,
7. Smanjiti izlaganje suncu, naročito djece,
8. Na radnom mjestu se zaštititi od tvari koje uzrokuju rak,
9. Provjeriti razinu radona u svom domu i poduzeti mjere za smanjenje visokih razina radona,
10. Cijepiti djecu protiv hepatitisa B (novorođenčad) i humanog papiloma virusa (HPV) (za djevojčice),
11. Žene mogu dojenjem i ograničavanjem trajanja hormonske nadomjesne terapije smanjiti svoj rizik nastanka raka,
12. Učestvovati u programima za rano otkrivanje raka debelog crijeva (muškarci i žene), dojke (žene) i vrata maternice (žene).
Obilježavanje Svjetskog dana borbe protiv raka povezujemo sa međunarodnom organizacijom, Unijom za međunarodnu kontrolu raka, ili UICC, još od 1933. godine.
Ova organizacija, osnovana u Ženevi (Švicarska), ukazala je na potrebu razmjene saznanja i stručnih, naučnih i praktičnih problema na svim područjima koja se odnose na rak , na svjetskom nivou.
Ideja za Svjetski dan borbe protiv raka započela je na prvom Svjetskom samitu protiv raka koji je održan u Parizu 2000. godine.
Tokom ovog sastanka, predstavnici različitih svjetskih vladinih agencija i organizacija za rak potpisali su povelju poznatu kao „Pariški sporazum protiv raka“.
Povelja navodi deset različitih članaka koji opisuju kako je globalna zajednica predana poboljšanju kvalitete života pacijenata oboljelih od raka i traženju uzroka, ali i mogućnosti okončanja bolesti.
Deseti članak ove povelje je ustanovio 4. febrauara, kao Svjetski dan borbe protiv raka.
Oko 30 % svih smrti zbog malignih bolesti nastaje zbog pet glavnih rizika u vidu nezdravog ponašanja i navika: prekomjerne tjelesne težine, nedovoljnog unosa voća i povrća, nedostatne tjelesne aktivnosti te konzumacije alkohola i duhanskih proizvoda.
Sama ovisnost o duhanu odgovorna je za jednu petinu svih smrti zbog malignih bolesti, kao i za više od 70 % svih smrti zbog karcinoma pluća.
Oko 70 % svih smrti povezanih s malignim bolestima događa se u slabije razvijenim zemljama, a 20 % ih je uzrokovano virusnim infekcijama (virusi hepatitisa B i C, humani papiloma virus).
