AGENCIJE
Svjetski dan moždanog udara obilježava se i ove godine 29. oktobra.
Moždani udar označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbljenosti određenih dijelova mozga kiseonikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kiseonika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica u dijelovima mozga što ima za posljedicu oštećenje onih funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju. Danas moždani udar predstavlja globalnu epidemiju koja ugrožava živote, zdravlje i kvalitetu života.
Moždani udar u brojkama
Moždani udar ne bira ni vrijeme ni mjesto, ali ni žrtvu. Vodeći je uzročnik dizabiliteta u svijetu, dok je kao uzrok smrti zauzeo visoko drugo mjesto.
Prema procjenama, moždani udar doživi 14.5 miliona ljudi godišnje, a 5.5 miliona ljudi umre od njegovih posljedica.
Na svijetu je čak 80 miliona ljudi koji su preživjeli moždani udar.
Posljedice moždanog udara
Osobe koje su doživjele i preživjele moždani udar često trpe različite posljedice udara. One mogu biti kratkoročne i/ili dugoročne, što zavisi o tome koji dio mozga je oštećen te koliko brzo se uspjelo reagirati. Hitno reagiranje na simptome moždanog udara spašava živote i poboljšava mogućnost oporavka.
Posljedice moždanog udara su brojne, a one često uključuju neki oblik tjelesnog invaliditeta, teškoće u komuniciranju, osjećanju i razmišljanju s tjelesne i kognitivne strane, ali i gubitak posla, prihoda i socijalnih kontakata sa socijalne strane.
#NeBudiTaj
Svjetska organizacija za moždani udar (World Stroke Organisation) povodom ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana moždanog udara posebnu pažnju odlučila je posvetiti rizicima i prevenciji. Iako je svaki četvrti pojedinac u riziku od moždanog udara, ne smijemo zaboraviti da je većina moždanih udara ipak preventabilna i to pomoću nekoliko vrlo jednostavnih koraka! Upravo je u tom duhu osmišljen i ovogodišnji slogan koji prati kampanju Svjetskog dana moždanog udara, a glasi #NeBudiTaj (engl. #DontBeTheOne). Znači nemoj biti jedan od četiri koji će imat moždani udar!
Cilj ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana moždanog udara usmjeren je ka podizanju nivoa svjesnosti javnosti o tome koje korake je potrebno preduzeti kako bi se umanjio rizik od moždanog udara te je ista kampanja ujedno i ključna komponenta strateškog cilja WSO-a „redukovati pojavu moždanog udara na pola.“
Prevencija moždanog udara
Kao što je već naglašeno, gotovo svi moždani udari mogu biti prevenirani (i do 90%). Prvi korak u prevenciji jest identificirati i razumjeti vlastite rizične faktore, 10 je ključnih rizičnih, odnosno zaštitnih faktora:
Hipertenzija (visoki krvni pristisak/– više od polovine moždanih udara uzrokovano je visokim krvnim pritiskom. Jednostavnim pregledom i kontrolom krvnog pritiska možemo znatno smanjiti vlastiti rizik moždanog udara.
Tjelovježba– oko milion moždanih udara godišnje uzrokovano je tjelesnom neaktivnošću. Samo pridržavanjem preporuka o minimalnoj količini tjelesne aktivnosti (30 minuta umjerene aktivnosti 5 puta sedmično) možemo reducirati vlastiti rizik za 25%.
Prehrana– modifikacijom prehrane, odnosno smanjenjem unosa soli, šećera i masti te povećanjem unosa povrća i voća utičemo na važne faktore poput održavanja „primjerene“ tjelesne težine, krvnog pritiska i holesterola, a samim time znatno preveniramo pojavu moždanog udara.
Tjelesna težina– prekomjerna tjelesna težina uzrok je svakog petog moždanog udara. Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom imaju 22% viši rizik od moždanog udara dok je kod pretilih osoba taj rizik viši za čak 64%!
Fibrilacija atrija– nepravilni, uglavnom prebrzi otkucaji srca veliki su rizik za moždani udar, naravno ako se ne liječe. Ljudi s fibrilacijom atrija imaju pet puta veći rizik od moždanog udara u poređenju s opštom populacijom. Takođe, oni moždani udari uzrokovani fibrilacijom atrija češće imaju smrtni ishod ili za posljedicu imaju teža oštećenja.
Pušenje– više od jedne desetine slučajeva moždanog udara povezano je s pušenjem. Prestanak pušenja smanjiti će vaš rizik od moždanog udara. Kako biste povećali svoje šanse za uspješan prestanak, korisno je potražiti i pomoć stručne osobe.
Alkohol– više od milion slučajeva moždanog udara godišnje povezano je s prekomjernom konzumacijom alkohola. Smanjenje unosa alkohola na dvije jedinice dnevno za muškarce i jednu jedinicu za žene, smanjiti će i vaš rizik od moždanog udara.
Holesterol– više od četvrtine slučajeva moždanog udara povezani su s visokim nivoom „lošeg“ (LDL) kolesterola. U prehrani birajte nezasićene i nehidrogenizirane masnoće umjesto zasićenih masnoća. Nivo holesterola možemo kontrolisati prehranom i životnim stilom, ali i propisanom terapijom.
Dijabetes– svaka peta osoba koja doživi moždani udar je dijabetičar. Osim toga, dijabetičari imaju fatalnije posljedice moždanog udara u poređenju s opštom populacijom. Smanjenje rizika od dijabetesa te kontrola bolesti smanjit će i vaš rizik od moždanog udara.
Depresija i stres– mentalno zdravlje također je povezano s rizikom od moždanog udara. Čaj jedan od šest moždanih udara je povezano s mentalnim zdravljem. Depresija i stres povećavaju rizik od manjih moždanih udara, posebno kod starije populacije.
Navedeni faktori rizika vrijede i za ostale hronične nezarazne bolesti, poput raka, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Stoga je veoma važno preduzimati preventivne aktivnosti.
Izazovi liječenja moždanog udara
Niska svijest javnosti o simptomima, neadekvatan i neravnomjeran pristup specijalističkom liječenju moždanog udara i nedostatak koordinisanog djelovanja po pitanju moždanog udara glavni su problemi s kojima se suočavamo.
Svjesnost o simptomima moždanog udara spašava živote! Na poboljšanje ishoda moždanog udara može se uticati punp prije nego pacijent uopće dođe u kontakt sa zdravstvenim stručnjakom. Brza reakcija i pravovremeni pristup zaštiti povećava dostupne mogućnosti liječenja, smanjujući rizik od smrti i invaliditeta.
Pristup zdravstvenoj zaštiti izazov je kojem se potrebno posvetiti iz više aspekata. Financijske barijere sprječavaju otkrivanje i tretiranje rizičnih faktora, ali i sam pristup specijalističkoj zaštiti kod moždanog udara. Pristup univerzalnim zdravstvenim uslugama te lijekovima i metodama prevencije moždanog udara znatno smanjuje pojedinačne i opšte troškove moždanog udara.
Rehabilitacija i kvaliteta života nakon moždanog udara izrazito je važan problem čije rješavanje znatno pomaže ekonomskom, socijalnom i psihološkom stanju pacijenta. Rehabilitacija započinje u bolnici što je prije moguće nakon moždanog udara. To može poboljšati funkciju i pomoći preživjelom da zadobije što veću neovisnost tokom vremena. Mnogim preživjelima treba kontinuirano liječenje kako bi se riješili tjelesnih i ostalih posljedica moždanog udara te sačuvali svoje mentalno zdravlje i dobrobit.
