AGENCIJE
Na današnji dan 1964. –Nobelovu nagradu za mir dobio Amerikanac afričkog porijekla Martin Luter King, borac za ljudska prava crnaca.
Martin Luter King (1929-1968), američki baptistički sveštenik i borac za ljudska prava, na današnji dan 1964. godine dobio je Nobelovu nagradu za mir. Time je, sa svojih trideset pet godina, postao najmlađi nosilac ovog priznanja svih vremena. Ubijen je samo četiri godine kasnije.
Njegova borba za ravnopravnost Afroamerikanaca u SAD i zalaganje za metode nenasilnog otpora i građanske neposlušnosti bili su uvijek praćeni vatrenim govorima, koji su, zajedno sa govorima Mahatme Gandija, postali manifest borbe bez nasilja u ostvarivanju ljudskih prava.
Čuveni govor “I Have a Dream” 1963. ispred Linkolnovog spomenika, smatra se najvećim američkim govorom XX vijeka, a proglašen je i remek-delom retorike američke istorije 1999.godine.
Održan je pred oko 250.000 ljudi koji su se okupili na „Maršu na Vašington“, multirasnim demonstracijama za posao, pravdu i građanska prava.
Šesnaestominutno Kingovo obraćanje pomoglo je afirmaciji pokreta za zaštitu ljudskih građanskih prava, i to ne samo u Sjedinjenim Državama, već i širom svijeta. Podatak da je govor bio potpuno nepripremljen i improvizovan, uključujući i najupečatljivije delove, samo još više povećava blistavu snagu Luterovih izgovorenih reči toga dana.
„Imam san“, rekao je King tada, „da će se jednog dana ova nacija uzdići i istinski živjeti po sopstvenom vjerovanju.”
Govor je završio riječima: „Kada dozvolimo slobodi da zazvoni, kada je pustimo da zvoni iz svakog sela i svakog zaseoka, iz svake države i svakog grada, bićemo u mogućnosti da ubrzamo dolazak dana kada će sva Božja djeca, i crni ljudi i bijeli ljudi, i Jevreji i nejevreji, i protestanti i katolici moći sklopiti ruke i pjevati staru crnačku pjesmu: „Napokon slobodan! Napokon slobodan! Hvala Bogu svemogućem, napokon smo slobodni!“
Mnogi Afro-Amerikanci rekli bi danas da Luterov san nije ispunjen s obzirom na podatke o njihovim problemima u vezi sa stopama nezaposlenosti, diskriminacijom, siromaštvom, ubistvima i sukobima. Kako je Sterling Tucker, aktivista za ljudska prava iz Washingtona rekao, Luterovi govori ukazuju da takvi problemi nisu pitanje ni Afro-Amerikanaca, ni bjelaca, već problem koji se samo u zajedništvu mogu rješavati, uz vjeru i nadu da je to moguće.
