foto ilustracija
agencije
Svjetski dan zaštite okoline obilježava se 5. juna, na godišnjicu održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda u Stockholmu (1972.) posvećene okolini, na kojoj je usvojen Program zaštite okoline Ujedinjenih nacija (UNEP).
Cilj obilježavanja ovog dana širom svijeta je podizanje svijesti i djelovanje na zaštitu okoline.
Prema zvaničnim informacijama Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP), centralna globalna proslava održava se u Bakuu, Republika Azerbejdžan, uz učešće više od 150 zemalјa.
Ovaj dan predstavlјa najveću globalnu platformu za podizanje svijesti i djelovanje u oblasti zaštite životne sredine, koju predvodi UNEP u saradnji sa državama članicama Ujedinjenih nacija, međunarodnim organizacijama i stručnim institucijama.
Tema ovogodišnjeg obilјežavanja je „Inspirisani prirodom. Za klimu. Za našu budućnost.“ sa zvaničnom oznakom kampanje #NowForClimate, a fokus je na klimatskoj akciji i rješenjima zasnovanim na prirodi, uz naglasak na ulogu ekosistema kao što su šume, voda, zemlјište i biodiverzitet u očuvanju klimatske stabilnosti i otpornosti društva. Klјučne poruke kampanje su: priroda kao osnov klimatskih rješenja, ubrzanje klimatske akcije, odgovornost za buduće generacije i jačanje otpornosti zajednica.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), zagađenje životne sredine i klimatske promjene predstavlјaju značajan javnozdravstveni rizik, a milioni lјudi godišnje obolijevaju od bolesti povezanih sa nebezbjednom vodom i hranom, uklјučujući dijarejalne bolesti, salmonelozu i hepatitis A i E, pri čemu su najugroženije djeca, stariji i hronični bolesnici. SZO preporučuje bezbjednu vodu za piće, higijenu ruku i bezbjednu pripremu hrane, kontrolu sanitarnih uslova, jačanje nadzora nad zaraznim bolestima i primjenu integrisanog WASH pristupa (voda–sanitacija–higijena).
Republika Azerbejdžan je 2026. godine domaćin centralne globalne proslave u Bakuu u okviru angažmana Ujedinjenih nacija u oblasti klimatske akcije i zaštite životne sredine. Svjetski dan zaštite životne sredine predstavlјa poziv na zajedničko djelovanje svih sektora i građana u cilјu očuvanja prirode, zdravlјa i budućnosti planete, jer krčenje šuma doprinosi klimatskim promjenama i gubitku biodiverziteta, zagađenje degradira ekosisteme i lјudsko zdravlјe, a klimatske promjene ubrzavaju izumiranje vrsta i povećavaju izloženost zagađenju.
Preporučene aktivnosti obuhvataju sadnju drveća, smanjenje uglјeničnog otiska, edukaciju o klimatskim promjenama kroz relevantne izvještaje (IPCC, UNEP, WMO), podršku održivoj potrošnji, izbor lokalne i sezonske hrane, te pravilno upravlјanje otpadom i smanjenje bacanja hrane, u skladu sa principima održivog razvoja i cilјevima Međunarodnog dana nultog otpada (30.03.2026.).
Potpisivanjem, odobravanjem, ratifikacijom i pristupanjem međunarodnim dokumentima, koji za predmet imaju zaštitu životne okoline [Okvirne Konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama, Kjoto Protokola UNFCCC (Konvencije o klimatskim promjenama), Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, Bazelske konvencije o kontroli međugraničnih kretanja opasnog otpada i njegovog odlaganja, Konvencije UN – a o borbi protiv degradacije zemljišta, Konvencije UN – a o biološkoj raznolikosti, Bazelske konvencije o prevozu opasnog otpada, Protokola iz Kartagene o biosigurnosti uz Konvenciju UN o biološkoj raznolikosti, Konvencije o zaštiti i održivom korištenju rijeke Dunava, Konvencije o vodama i Protokola o vodi i zdravlju, Konvencije o pristupu informacijama, učešću javnosti u odlučivanju i pristupu pravdi u okolišnim pitanjima, Aarhus, Danska i Konvencije o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa], država Bosna i Hercegovina preuzela je obavezu izvršavanja odredbi ovih dokumenata, i to uprkos tome što sam Ustav Bosne i Hercegovine direktno ne reguliše ovo pravo.
Međutim, Ustavom Bosne i Hercegovine i članom 2. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, koja ima supremaciju nad domaćim zakonodavstvom, zagarantovano je osnovno ljudsko pravo – pravo na život.
Pravo na život ne može se posmatrati odvojeno od onoga što ga direktno ugrožava s bilo kojeg stanovišta, te u sebi sadrži i podrazumijeva i pravo na zdrav okoliš, jer štetni uticaji zagađenja životnog okoliša predstavljaju opasnost po zdravlje, a time i život čovjeka.
U prethodnoj godini Ombudsmeni su zaprimili 31 žalbu koje se odnose na pitanja ekologije i zaštite okoline (14 više nego 2024. godine), a upućene su i dvije preporuke.
Žalbama građani izražavaju nezadovoljstvo postupcima izdavanja dozvola, onemogućavanje korištenja park šuma, upravljanjem deponija otpada, uništavanjem ribljeg fonda u rijekama radi krivolova, postupanjem inspekcijskih organa u vezi s prijavama iz oblasti ekoloških prava.
Generalno zapažanje Ombudsmena BiH je da izostaje potrebna komunikacija s ekolozima, te je oblasti ekologije i zaštite životne sredine potrebno posvetiti veću pažnju i stvoriti uslove za unapređenje zaštite okoliša/životne sredine, podržati održivi razvoj, implementaciju međunarodnih obaveza u sferi zaštite životne sredine i jačanja nadležnih institucija prilikom primjene zakona.
U sve većoj mjeri je izraženo i zagađenje vazduha, pa su Ombudsmeni, svjesni problematike, pristupili izradi Specijalnog izvještaja o zagađenosti vazduha u Bosni i Hercegovini.
